Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) još jednom poziva Vladu da odustane od uvođenja dodatnog poreza na ekstra profit, jer ga smatra štetnim i opasnim za gospodarstvo, a i oslabit će najuspješnije hrvatske kompanije, poručila je u srijedu glavna direktorica HUP-a Irena Weber.
"Pozivamo Vladu da nastavi s poreznim rasterećenjem gospodarstva, a ne da uvodi novi dodatni porez na dobit jer je sigurno da će to onemogućiti nastavak investicija i daljnji porast plaća", rekla je Weber na susretu s novinarima.
Inače, danas je zadnji dan javnog savjetovanja o Vladinu prijedlogu zakona o dodatnom porezu na dobit, prema kojem bi taj porez plaćale kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.
Weber je izvijestila da HUP u javnom savjetovanju nije slao komentare na predloženi zakon, ali jesu neke članice HUP-a, napominjući da HUP svoje prijedloge i komentare nastoji izreći kroz GSV i razne odbore.
"Izradili smo analizu utjecaja predloženog zakona prema podacima iz kompanija-članica i utvrdili da bi donošenje tog zakona bilo iznimno štetno, posebice sada kada smo već ušli u tehničku recesiju s krizom pred vratima. Uz to, zakon ima i retroaktivni učinak, a njime se izjednačavaju poduzetnici koji nisu i koji jesu investirali i poboljšali upravljanje, unatoč rastu troškova i utjecaju pandemijske krize i drugih izazova", rekla je Weber.
Navela je i da HUP izrađuje listu izuzetaka od tog poreza, koju će također dostaviti Vladi, a to su primjerice izvoznici, koji ostvaruju prihode izvozom na strana tržišta i ovim bi im se porezom znatno smanjila konkurentnost na europskom tržištu gdje se već 'bore' više jer poduzetnici iz drugih zemalja imaju manja porezna opterećenja i veće profitne marže.
Iznijela je i primjere kompanija čiji poslovni proces traje puno dulje od godinu dana, ako investiraju u neki novi pogon, liniju ili slično te se tako događa da je upravo 2022. generiran puno veći iznos prihod pa tako te kompanije postaju obveznici novog poreza na ekstra profit, iako u prethodnim razdobljima nisu imali ni blizu takve prihode.
"Ljudi su očajni i razočarani, primjer je takav i brodogradilište Viktor Lenac, kojemu uz novi porez dolaze u pitanje novi ugovoreni poslovi, jer ako se uvede morat će platiti oko 40 milijuna kuna poreza i otpustiti 150 ljudi. Ili tvrtka iz Rijeke koja planira novu veliku proizvodnu investiciju u Lici i zaposliti oko 180 ljudi, a sada nije sigurna da će to moći. Takvih koji su investirali ima još, a sada će za biti to kažnjeni", istaknula je Weber.
HUP stoga predlaže da reinvestirana dobit bude neoporeziva jer bi to bilo pravedno, a i dalje u udruzi smatraju da će Vlada čuti i gospdarstvenike, ali i ekonomiste, koji su ujedinjeni u stavu da je uvođenje poreza na ekstraprofit nepravedno i šalje lošu poruku investitorima, a Hrvatsku čini nesigurnom za investicije.
"Negativni efekti će biti puno veći od onih za proračun. Ako Vlada ne odustane od toga, što se nadamo da hoće, moguće je da će kompanije dizati tužbe protiv države, a i u HUP-u se već konzultiramo oko pravnih aspekata", istaknula je Weber.
U HUP-u su na temelju analize utvrdili četiri sektora na koje bi uvođenje takvog poreza najviše negativno djelovalo - turizam, ICT, financije-bankarstvo i industrija, i to posebice prerađivačka i farmaceutska.
Weber je podsjetila da prema Vladi, a tako je analizirao i HUP, u Hrvatskoj ima oko 208 velikih kompanija na koje bi se odnosio taj novi porez i koje su u 2021. imale prihode iznad 300 milijuna kuna.
Koliko će ih biti u 2022. još se ne zna, ali za HUP je potpuno neprihvatljivo da prihodi budu kriterij za dodatni porez na dobit, koji bi primjerice morao platiti poduzetnik koji ima 300 i više milijuna kuna prihoda i rast dobiti iznad 20 posto, a ne npr. koji ima 295 milijuna kuna prihoda i možda znatno veći rast dobiti. Također time bi u 'porezne škare' ušli i tvrtke koje su primjerice 2018. bile srednje, a razvile su se u velike.
U svemu je najgore, ustvrdila je Weber, što se taj porez uvodi široko na sve velike kompanije, a ne kako je predviđeno EU direktivom za energetske tvrtke i njihove ekstraprofite.
Weber je kazala kako znaju da je u EU tek nekoliko zemalja išlo u razradu te direktive, ali ih je malo to uvelo, a nitko tako široko kao Hrvatska, osim Mađarske koja je slično najavljivala, ali još bez konkretnih poteza.
"Pitamo se koja je svrha ovoga, pogotovo sada kada imamo oko šest milijardi kuna dodatnog prihoda u proračunu od PDV-a. Svarno ne vidimo razlog da se ide 'udarati' na likvidnost velikih kompanija koje investiraju, zapošljavaju i povećavaju plaće pokušavajući time zadržati radnike kojih nam sve više nedostaje", zaključila je Weber.