Apel Hrvatske udruge poslodavaca Vladi da umjesto uvođenja poreza na ekstra dobit s poduzetnicima i razgovara o mjerama za ublažavanje krize privukao je veliku pozornost, jer poslodavačka udruga iznosi kako su hrvatskim kompanijama u velikoj mjeri zaustavljene narudžbe u Njemačkoj, piše u srijedu Večernji list.
U HUP-u smo zatražili detaljnije informacije o kojim se tvrtkama i sektorima radi, tko je ostao bez poslova na najvažnijim izvoznim tržištima, jer mnoge je iznenadio istup glavne direktorice HUP-a Irene Weber, pa čak i neke HUP-ove članove koji posluju na tim tržištima i, kažu, nisu se suočili s takvim problemima, navodi dnevnik.
- Pred nama je kriza u svim najvećim trgovinskim partnerima, a prve posljedice već se vide u domaćem gospodarstvu. Narudžbe se otkazuju u svim sektorima, a naročito je ugrožena prerađivačka industrija, gdje neke članice bilježe potpuni zastoj narudžbi.
Anketa među članicama HUP-a pokazala je da se narudžbe otkazuju iz Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije pa i Švicarske. Već sada za narednih se šest mjeseci bilježi pad od 40 posto u narudžbama, a postoje i primjeri gdje je pad 80 posto. Dio članova prijavljuje i potpuni zastoj narudžbi - stoji u odgovoru iz HUP-a, u kojem jučer još nisu mogli otkriti i o kojim se tvrtkama konkretno radi.
Što se sektora tiče, podsjećaju da je su u Europskoj uniji i Njemačkoj najviše pogođene automobilska te kemijska industrija, proizvodnja građevinskih materijala i trajnih potrošačkih dobara.
- Po tome možemo pretpostaviti da bi kriza na tržištima trgovačkih partnera mogla najviše pogoditi metalnu industriju, proizvodnju tekstila, građevinskog materijala, ali i IT obrti kojima tehnološke tvrtke otkazuju suradnju, jer i same otpuštaju oko 10 posto svoje radne snage - dodaju u HUP-u, te rezoniraju da baš ti podaci pokazuju da za sada nije vrijeme za eksperimentalni porez jer on dodatno podiže neizvjesnost za poslovnu zajednicu, piše za Večernji list novinarka Marija Brnić.