U Hrvatskoj se za ovaj produljeni vikend očekuje pojačani turistički promet i nastavak pozitivnog trenda od početka godine tijekom kojeg je ostvareno 10 posto više noćenja nego lani, od čega su najviše ostvarili domaći turisti, pokazuju podaci HTZ-a. Pojačani turistički promet za ovaj vikend, kojim počinje glavna turistička sezona, očekuje se slijedom najava HTZ-a i iz privatnog sektora (hotelijera, agencija, privatnog smještaja, zračnih i morskih luka, i drugih) većinom na moru, ali i za unutrašnjost zemlje i kontinentalne županije najave su dobre. Domaći turisti s najviše noćenja, Nijemci, Poljaci i Kinezi s najvećim porastima

Porasti od 11 i 10 posto u odnosu na lani rezultat su dolaska 3,4 milijuna turista u Hrvatsku od početka do sada ove godine (do pred kraj svibnja) i njihovih 10,4 milijuna noćenja, što su, po ocjeni MINTS-a (Ministarstva turizma i sporta) te HTZ-a (Hrvatske turističke zajednice), novi rekordni rezultati predsezone, čijim se jačanjem, kao i posezone, Hrvatska više približava smanjenju sezonalnosti, ravnomjernijem i cjelogodišnjem turizmu.

Analiza podataka HTZ-a iz sustave eVisitor, predstavljena na ovotjednom prvom sastanku novog ministra turizma i sporta sa turističkim sektorom, pokazuju i da je do sada ove godine među turistima bilo najviše domaćih, 831 tisuća ili 4,1 posto više nego lani u isto vrijeme, a ostvarili su i najviše noćenja, 1,9 milijuna ili 2,5 posto više.

TURIZAM CVATE Uspješna predsezona: U prvom kvartalu više od tri milijuna, a za Uskrs 380 tisuća noćenja

Na drugom su mjestu turisti iz Njemačke, kojih je bilo gotovo dvostruko manje nego domaćih ili 414,4 tisuće, ali i sa 1,6 milijuna noćenja, što su i najznačajniji porasti među top deset tržišta, od 23,6 i 16,5 posto.

Treći su slovenski turisti kojih je došlo 341,1 tisuća ili 8,4 posto više, a ostvarili su 9,2 posto više noćenja ili nešto malo više od milijun, a slijede Austrijanci sa 3 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja te turisti iz Poljske, koji su i najviše iznenadili jer su nakon par zadnjih godina s nešto manjim prometom ponovo u velikom plusu od 31,1 posto sa 111,5 tisuća dolazaka i od 30,5 posto sa 476,4 ostvarenih noćenja do sada ove godine.

I ostala tržišta u top deset su u plusu s noćenjima u odnosu na lani - UK, BiH, Francuska (također porast noćenja iznad 30 posto) te SAD, koje sa Kinom predvode top deset dalekih tržišta, koja se, kažu iz HTZ-a, "vidljivo snažno vraćaju".

To potvrđuje i 108,7 posto više dolazaka i 76,3 posto više noćenja turista iz Kine do sada ove godine u odnosu na isto vrijeme prošle, a slijede Kanada, Koreja, Australija, Indija, Brazil, Japan, Argentina i Meksiko, čiji su turisti također ostvarili znatno više noćenja nego lani.

Zagreb među odredištima prvi u noćenjima

Među svim odredištima u Hrvatskoj, Zagreb je do sada ove godine na prvom mjestu s najviše dolazaka i noćenja turista - njih 418 tisuća ostvarilo je 846 tisuća noćenja, što je 12,4 odnosno 7,4 posto više nego u isto vrijeme prošle godine.

Dubrovnik je na drugom mjestu s 303 tisuće turista ili gotovo 15 posto više nego lani, i još većim porastom od gotovo 20 posto sa 841 tisućom noćenja, dok je Split treći sa 197,6 tisuća turista i 532,3 tisuće noćenja, čime je u plusu od 16 i 6,3 posto.

ODLIČNI REZULTATI DZS: U komercijalnom smještaju u 2023. turistička noćenja porasla na 92,3 milijuna

U top deset odredišta su još Rovinj, Poreč i Zadar, koji ima i najveće povećanje broja noćenja u odnosu na lani od 23,5 posto, te Umag, Opatija, Pula i Medulin, također svi s porastima noćenja.

Rast broja komercijalnih i još više nekomercijalnih turističkih kreveta

Osim fizičkog prometa (dolazaka i noćenja), u hrvatskom turizmu je do sada ove godine u odnosu na prošlu porastao i broj kreveta i u komercijalnom i u nekomercijalnom smještaju koji su bili u ponudi za turiste, za 4 posto, sa ukupno gotovo 1,9 milijuna kreveta.

Od toga je komercijalnih 1,24 milijuna ili 3,6 posto više nego krajem svibnja prošle godine, dok je nešto više, za 5 posto, na 657 tisuća, porastao broj kreveta u nekomercijalnom smještaju (u kojem vlasnici plaćaju paušale turističke pristojbe i druge, dok se u komercijalnom naplaćuje turistička pristojba za svako noćenje i drugo).

Najviše kreveta među komercijalnim smještajem kao i ranijih godina bilo je u objektima u domaćinstvima i na OPG-ovima, ukupno 651,4 tisuće, što je i za 4,6 posto više nego u isto vrijeme prošle godine odnosno 29 tisuća kreveta više.

Istodobno, broj kreveta u hotelima porastao je 1,2 posto ili za oko 2.500, na ukupno 181 tisuću, dok je u kampovima bilo 250,2 tisuće kreveta ili slično kao lani.

Podaci HTZ-a pokazuju i rast broja kreveta ove godine i u kategorijama "ostali ugostiteljski objekti za smještaj", od 6,1 posto, na 153,3 tisuće kreveta, te "ostali smještaj", gdje je kreveta čak 142,2 posto više nego lani ili oko 5.200.