U petak su u akciji policije i USKOK-a uhićeni predsjednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić i državna tajnica Ministarstva uprave i bivša kninska gradonačelnica Josipa Rimac.
Pogledajte video: Uhitili i Josipu Rimac
Neslužbeno se doznaje da Jakupčića terete da je na traženje Josipe Rimac povukao negativna mišljenja za izdavanje uporabne dozvole za vjetroelektrane iako Hrvatske šume od investitora nisu naplatile cjelokupno dugovanje. Hrvatske šume nisu htjeli dati pozitivno mišljenje za uporabnu dozvolu dok se ne plati dug za štetu na šumama.
Investitor smatra da ga time ucjenjuju. C.E.M.P je smatrao da ih Šume ucjenjuju i naplatom devet milijuna kuna. Navodno je Jakupčić uspio naplatiti veći dio duga, no manji iznos ostao je neplaćen.
Doznajemo kako je Rimac kao naknadu za svoju ulogu u pogodovanju investitoru trebala dobiti mito preko svoje sestre. Naime, njezina sestra je agentica u jednom osiguravajućem društvu u kojemu je investitor trebao uplatiti policu osiguranja za vjetroelektrane. Ona bi za policu dobila brokersku proviziju u iznosu od 45.000 eura koju je trebala predati Rimac.
Povodom pokrenutog prvog službenog postupka Europske komisije protiv Hrvatske zbog procjena utjecaja na okoliš (kod gradnje vjetroelektrana), Udruga Biom pojasnila je kronologiju i kontekst svega.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
Europska komisija priopćila je 14. svibnja odluku kojom od Hrvatske traži da poboljša svoju primjenu Direktive o staništima što se tiče procjene utjecaja projekata vjetroelektrana na područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000.
Prema Direktivi o staništima, projekti koji bi mogli imati značajan utjecaj na područja ekološke mreže, bilo pojedinačno, bilo u kombinaciji s drugim planovima ili projektima, mogu se odobriti tek nakon što se utvrdi da neće negativno utjecati na to područje.
Hrvatska se sustavno nije pridržavala Direktive o staništima pri odobravanju izmjena projekata vjetroelektrana uz obalu. Konkretno, u postupcima odobravanja izmjena projekata nisu uzeti u obzir svi relevantni utjecaji na ciljne vrste i staništa ekološke mreže te su postupci provedeni bez dostatnih dokaza da ti projekti neće negativno utjecati na cjelovitost tih područja.
Komisija je stoga Hrvatskoj uputila službenu opomenu, nakon čega Hrvatska ima četiri mjeseca da ukloni nedostatke koje je utvrdila Komisija. Ukoliko to ne riješi, država može na koncu završiti na Sudu Europske unije, a u tom slučaju plaćat će od novca svih hrvatskih poreznih obveznika goleme kazne dok nedostatke na kraju ne ispravi.
Ovo je prvi put da je Europska komisija pokrenula postupak protiv Hrvatske vezano za funkcioniranje postupaka procjene utjecaja na okoliš. Do sada je EK pokretala postupke isključivo vezano za kvalitetu prijenosa odredbi Direktive o procjeni utjecaja na okoliš u hrvatsko zakonodavstvo. Jedini drugi postupak koji je EK pokrenula zbog primjene okolišnog zakonodavstva u Hrvatskoj završio je presudom Suda EU, u predmetu Biljane Donje koji se odnosi na sanaciju ilegalnog “'crnog brda” kod Biljana Donjih u blizini Zadra. Sud je presudio da je Hrvatska dužna ukloniti mineralni otpad koji se tamo nalazio.
Podsjetimo, Udruga Biom je prvi put upozorila Europsku komisiju na nedostatke u postupcima procjene utjecaja na okoliš i ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za vjetroelektrane na godišnjem sastanku Europske komisije sa hrvatskim okolišnim organizacijama civilnog društva (OCD) u studenom 2018.
Problemi na koje je Biom ukazao u 2018. i 2019. Europskoj komisiji odnosili su se na postupke u kojima je je Biom sudjelovao. To sudjelovanje odvijalo se bilo kroz komentiranje stručnih studija bilo putem kasnijih sudskih sporova. Većinu Biomovih tužbi su hrvatski sudovi odbili radi čega se Biom odlučio obratiti Europskoj komisiji. U dvije godine Biom je Europskoj komisiji dostavio podatke vezano za devet okolišnih postupaka.
Prilikom praćenja razvoja vjetroelektrana u Republici Hrvatskoj, prije svega zahvata vjetroelektrana u ili neposredno uz područja ekološke mreže, Udruga Biom uočila je određene nedostatke i sistemske pogreške koji su pokazali da sustav ocjene prihvatljivosti vjetroelektrana za ekološku mrežu ne funkcionira na način na koji bi trebao funkcionirati s obzirom na pravnu stečevinu EU.
Ističemo da su lokacije za vjetroelektrane u pravilu planirane u pojasu uz jadransku obalu, u područjima koja su u okviru ekološke mreže zaštićena kao područja očuvanja značajna za ptice.
U tom kontekstu potrebno je napomenuti da do sada u Hrvatskoj nije napravljena strateška procjena utjecaja razvoja vjetropotencijala u Hrvatskoj na okoliš, što bi značajno olakšalo potencijalnim investitorima odabir prikladnih područja za njihove investicije. Odnosno, bilo bi svima jasnije koliko se kroz potencijalnu investiciju u vjetroelektranu treba uložiti u očuvanje vrsta i staništa značajnih na razini EU.
To je potrebno naglasiti jer smo uočili da razvojem tehnologije i povećanjem isplativosti ulaganja u vjetroenergiju dolazi do "oživljavanja" dijela starih projekata vjetroelektrana koji su odobreni u postupcima pokrenutim prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. S obzirom na to da Ministarstvo u pravilu prilikom “oživljavanja” starih projekata ne traži da se primjenjuju današnji standardi, iznimno je važno da i javnost i Europska komisija prate te postupke i ukažu na potencijalne propuste, jer ti propusti mogu značajno negativno utjecati na našu i europsku prirodnu baštinu.
Jedan od glavnih razloga nedostatne kvalitete postupaka procjene utjecaja na okoliš (PUO) je nefunkcionirajući mehanizam preispitivanja kvalitete studije utjecaja. Tijekom svih ovih godina provedbe postupka PUO gotovo svi zahvati su odobreni, što baca sumnju na funkcioniranje mehanizma kontrole kvalitete studija.
Uočili smo da za određene vjetroelektrane nikada nije proveden postupak glavne ocjene zahvata za ekološku mrežu ili je proveden prije ulaska Hrvatske u EU. Nadalje, Ministarstvo nije uzelo u obzir negativno mišljenje stručnog tijela Ministarstva o studijama utjecaja na okoliš i elaboratima zaštite okoliša, dok u jednom slučaju nije čak niti zatražilo mišljenje svog stručnog tijela.
Također, u nekim su postupcima korišteni zastarjeli podaci i stručne studije za ocjenu utjecaja zahvata, ponekad i više od 10 godina, dok npr. za podatke o pticama pravila struke govore da podaci ne smiju biti stariji od pet godina. Ima i postupaka u kojima su korišteni nevjerodostojni podaci ili se podacima manipuliralo kako bi se prikazalo da zahvat ima manji utjecaj.
Biom je ukazao Europskoj komisiji da je u zadnje dvije godine Ministarstvo zaštite okoliša i energetike oslobodilo pet vjetroelektrana zakonske obveze provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš čime je Hrvatska povrijedila pravnu stečevinu Europske unije. Naime, kako je Hrvatska odlučila da nije potrebno provesti te postupke, nisu ni procijenjeni utjecaji tih zahvata što predstavlja izravno kršenje Direktive o procjeni utjecaja na okoliš. Također, prema Konvenciji o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Arhuška konvencija) javnost ima pravo na sudjelovanje i pobijanje tih odluka pred sudovima, a to pravo je neprovođenjem postupaka javnosti bilo uskraćeno. Navedeno je vrlo problematično jer omogućava državi da bez sudjelovanja javnosti donosi odluke koje se tiču svih nas i za koje imamo pravo i biti informirani i sudjelovati u njima, upravo zbog toga što se pitanja okoliša tiču svih nas.
Koliko god bila porazna, neosporna je činjenica da je zakonodavstvo u Hrvatskoj znatno unaprijeđeno prvenstveno zbog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Nadamo se da će Hrvatska reagirati na opomenu Europske komisije i osigurati da se pravna stečevina EU koja se tiče okoliša pravilno primjenjuje. Želja nam je da više ne bude potrebe za sudskim sporovima, no sve dok Hrvatska neće pravilno provoditi svoje zakonodavstvo, Udruga Biom će ukazivati na nepravilnosti u okolišnim postupcima, jer je to naša obaveza kojom doprinosimo općem dobru našeg društva.