Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju realno porastao 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je već 15. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, i to brže nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 3,5 posto.
Rast potrošnje i investicija
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u proteklom kvartalu za 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 6 posto.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 9,2 posto na godišnjoj razini, sporije u odnosu na 11,7 posto u prethodnom kvartalu.
Porasla je i državna potrošnja, za 5,3 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 3,8 posto.
Uvoz roba i usluga porastao je, pak, za 4,1 posto, sporije u odnosu na 5,2 posto u prethodnom kvartalu.
Pritom je uvoz roba povećan za 3, a usluga za 9,6 posto.
Izvoz roba i usluga porastao je, pak, u proteklom tromjesečju za 1,5 posto na godišnjoj razini, nakon pada od 1,3 posto u prethodnom kvartalu.
Pritom je izvoz roba porastao za 6,3 posto, dok je izvoz usluga pao za 1,8 posto.
Rast brži od prosjeka EU-a
Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u trećem tromjesečju poraslo 4,1 posto na godišnjoj razini, a 0,8 posto na kvartalnoj razini.
Tako je rast domaćeg gospodarstva znatno brži u odnosu na prosjek u EU.
Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 1 posto.
Gospodarstvo eurozone je, pak, u trećem tromjesečju poraslo 0,4 posto na kvartalnoj, a 0,9 posto na godišnjoj razini.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je odličnom ocijenio vijest da je hrvatski BDP u trećem kvartalu porastao za 3,9 posto, istaknuvši da hrvatsko gospodarstvo raste otprilike četiri puta brže nego gospodarstva većine ostalih članica EU-a.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju realno porastao 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je već 15. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, a i ovaj put je primarno bilo pogonjeno potrošnjom kućanstava, koja je porasla za 5,5 posto, kao i bruto investicijama u fiksni kapital, koje su skočile za 9,2 posto na godišnjoj razini.
Plenković je podsjetio da je u prvom ovogodišnjem kvartalu rast bio četiri posto, a u drugom 3,5 posto. Nada se "visokoj stopi rasta BDP-a" i u zadnjem ovogodišnjem kvartalu, pri čemu je podsjetio na Vladine projekcije po kojima će hrvatski BDP u ovoj godini rasti sigurno za 3,6 posto.
Pritom, istaknuo je predsjednik Vlade, komparativni podaci pokazuju da će na razini Europske unije prosječni rast u ovom kvartalu biti jedan posto, a na razini europodručja 0,9 posto. "To pokazuje da hrvatsko gospodarstvo raste otprilike četiri puta brže nego gospodarstva većine ostalih članica EU-a", izjavio je Plenković, koji je nazočio svečanom otvorenju obnovljene zgrade Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Udvostručenje apsolutnog BDP-a u devet godina
Osim rasta potrošnje, što je posljedica i rasta plaća, prema Plenkovićevim riječima posebno ohrabruje rast izvoza, pa se tako može reći da rast ima zdrave temelje.
Naime, prema današnjem DZS-ovom izvješću, izvoz roba i usluga porastao je u proteklom tromjesečju za 1,5 posto na godišnjoj razini. Pritom je izvoz roba porastao za 6,3 posto, dok je izvoz usluga pao za 1,8 posto.
Plenković je istaknuo da je politika "hvatanja koraka" temeljni okvir njegovih Vlada od 2016. godine i ona je "nešto što sustavno realiziramo". Tako je 2016. apsolutni BDP iznosio 47 milijardi eura, dok procjene govore da će na kraju 2024. dosegnuti 86,4 milijarde eura, a već 2025. godine 92,4 milijarde eura.
"To znači da smo u situaciji da ćemo praktički duplo povećati naš apsolutni BDP u roku od devet godina", naglasio je Plenković.
Tako, kada je riječ o razini razvijenosti u odnosu na prosjek EU-a, 2016. godine to je iznosilo 62 posto, iduće godine bi trebalo dosegnuti oko 79 posto, dok je ambicija Vlade da do kraja mandata dođe na 82 posto.
"To je ono što se osjeti i što će građani, siguran sam, osjetiti i na razini njihovog ekonomskog i socijalnog standarda", poručio je Plenković.