Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Drago Lovrić gostujući u Dnevniku rekao je kako je ljudski potencijal najvrednije što imamo. Naglasio je i kako ako jednom izgubimo sposobnost zaštite zračnog prostora, ne možemo je više nadoknaditi, jer je školovanje i obuka ljudi dugotrajan proces. 

- Hrvatski vojnici su vrhunski vojnici i upravo taj naš ljudski potencijal je nešto najvrednije što imamo i zato moramo zadržati eskadrilu borbenih zrakoplova - rekao je.

Uzrok pada MiG-a tehnički kvar

Lovrić nije sa sigurnošću mogao reći što je uzrok jučerašnjeg pada MiG-a kod Velike Gorice, u kojem pilot Stanko Hrženjak nije stradao jer se na vrijeme katapultirao.

- Uzrok pada je tehnički kvar na avionu, što je uzrok kvara teško je odgovoriti. To će povjerenstva koja smo formirali ustanoviti i prijaviti ministru i meni. Evidentno je da se motor zapalio i da se stajni trap nije otvorio - rekao je Lovrić.

Lovrić je rekao da zračni prostor Hrvatske čuvaju četiri MiG-a 21 koji su spremni izvršavati zadaću, dodajući kako se nada da ćemo do kraja godine imati punu eskadrilu. Remont MiG-ova, naglasio je, bilo je kratkoročno rješenje doneseno iz nužde jer se odluka o kupnji novih zrakoplova nije donijela na vrijeme.

- Zbog rezanja proračuna odluka nije donesena na vrijeme, a proces uvođenja novih zrakoplova traje od pet do sedam godina. Zbog toga smo morali produžiti životni vijek MiG-ova 21 - rekao je Lovrić.

'Nije donesena politička odluka o ulaganju u zrakoplove'

Istaknuo je kako s ovim MiG-ovima Hrvatska ima sigurnu zaštitu zračnog prostora do 2017. Ovakvo stanje u zračnim snagama pripisuje tome što je Ministarstvu godinama smanjivan proračun i nije donesena politička odluka o ulaganju u nove zrakoplove. Već prije tri godine trebalo je donijeti odluku o nabavi novih zrakoplova, no ta odluka nije donesena, pa je počeo remont starih, dodao je. 

Lovrić kaže da je nužno zajedno s partnerima i saveznicima tražiti neko drugo rješenje. Ukoliko bi uvodili zajedno sa saveznicima borbeni zrakoplov, to znači da bi nas, ukoliko bi dijelili sposobnost u sustavu 'pametne obrane' NATO-a ili u sustavu objedinjavanja i dijeljenja sposobnosti EU, ta sposobnost koštala godišnje minimalno od 300 do 400 milijuna kuna, kazao je Lovrić.