Draško Holcer 20 godina istražuje dupine na Jadranu i među vodećim je stručnjacima na tom području. Osnivač je Instituta Plavi svijet, a sanja o stvaranju multidisciplinarnog znanstvenog centra.
- Ljudi imaju mnogo predrasuda o dobrim dupinima i idealiziraju ih zbog pogrešne slike koju o njima plasiraju Hollywood i slične kuće. Dupini ne skaču uvijek od veselja, ne uživaju izvršavajući naredbe u delfinarijima, ne traže ljudsko društvo niti su u stanju „telepatski“ komunicirati sa nama. Oni su divlje životinje koje mi silom želimo pripitomiti i držati za sebe - govori dr.sc. Draško Holcer (46), viši kustos u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu i osnivač Instituta Plavi svijet.
Kaže kako se od djetinjstva htio baviti životinjama, pa je zato studirao biologiju i ekologiju, a prvi put u životu dupine je vidio kada je imao četiri godine. Fascinirali su ga, a druženje s njima nastavio je tijekom studija kada je počeo istraživati dupine u Jadranu, konkretnije na Velom Lošinju.
- Istraživanja je '87. godine započeo talijanski biolog Giovanni Bearzi koji se ovdje zadržao desetak godina. I ja sam se, među ostalima, kao student pridružio istraživačima. Kad je Bearzi odlučio otići iz Hrvatske, nekoliko nas smatralo je kako bi bila šteta kada bi podaci koje smo prikupljali godinama sada propali. To je bilo tada jedino istraživanje zajednice dobrih dupina na Mediteranu, pa smo 1999. godine osnovali Institut Plavi svijet kako bi ga nastavili - objašnjava dr. Holcer dodajući da je riječ o vrlo osjetljivim podacima. Naime, dupine identificiraju prema leđnoj peraji koja je kod svake jedinke drugačija i poput je otiska prsta, jedinstvena. Međutim, peraja se tijekom godina mijenja, pa ukoliko bi prestali pratiti neku skupinu dupina u duljem razdoblju, vjerojatno ih više nakon nekoliko godina ne bi bili u stanju prepoznati.
- Naš cilj nije bio samo istraživati, nego se baviti i zaštitom i edukacijom. Osnovali smo edukacijski centar o moru – prvi takav na Jadranu, predložili smo osnivanje lošinjskog rezervata za dupine, prvog u Sredozemlju, a u Institutu zaposlili osam ljudi. Kad smo počeli raditi mislilo se da su dupini u Jadranu rijetkost. Našim istraživanjem smo uspjeli ustanoviti da postoje brojne lokalne zajednice dobrih dupina i da Jadran naseljava više vrsta dupina. Osim na Lošinju otvorili smo istraživačke postaje na Visu i Murteru – nastavlja dr. Holcer pojašnjavajući kako su tim istraživanjima otkrili da u Jadranu dobri dupini imaju različite navike. Dio njih cijeli život provede na području gdje su se okotili i ne migriraju. No postoji i dio jedinki i skupina dobrih dupina koje Jadranom prolaze mnogo širim područjima te ih istraživači vide jedanput i nikada više.
- Dobri dupini u Jadranu imaju složenu društvenu strukturu i kulturu, a lokalna znanja prenose na mladunce. U odnosu prema nama bilo je situacija kada nam se činilo da nas životinje koje smo pratili prepoznaju, odnosno da prepoznaju naš brod i ne osjećaju strah od njega, no to još nismo uspjeli dokazati – kaže on dodajući da nema ništa protiv turističkih tura koje cvatu osobito u Kvarneru i nude posjetiteljima promatranje dupina, ali bi ih trebalo provoditi uz poštivanje jasnih pravila ponašanja u njihovoj blizini.
- Dupinima je zvuk glavni način komunikacije, a brodovi stvaraju veliku buku i to ih smeta. Nadalje, ukoliko se skupina dupina negdje hrani, spava ili odmara, dolazak broda ruši njihovu rutinu. Ako ih brod proganja, stvara im veliki stres, a ako su u grupi mladunci, stres može uzrokovati povećanu smrtnost kod mladunaca. Idealne slike u kojima dupini veselo skaču oko broda da ih turisti mogu fotografirati zapravo su vrlo rijetke. Brodovima se uglavnom približavaju znatiželjni dupini „tinejdžeri“ koji su došli provjeriti što se zbiva. Prema tome, gledanje dupina da, ali s poštovanjem i na odgovarajućoj udaljenosti – objasnio je dr. Holcer.
Tijekom 20 godina istraživanja Institut Plavi svijet postao je poznat u cijelome svijetu i javljaju im se znanstvenici iz svih područja kako bi im se pridružili u radu. Kroz istraživanje života dupina na Kvarneru, Sjevernom i Srednjem Jadranu te skroz preko Italije, Crne Gore i Albanije, otkrili su da u Jadranu više nema običnih dupina i oni su regionalno izumrla vrsta. Dobrih dupina u Jadranu ima oko 5.000. Na otvorenom moru južnog Jadrana živi oko 15.000 prugastih dupina. Ovdje se može pronaći i vrlo rijetka vrsta Cuvierov kljunasti kit, glavati dupini, kao i veliki kitovi. Dupini u prosjeku žive oko 30 godina.
- U više navrata u Hrvatskoj i u Crnoj Gori bilo je pokušaja otvaranja dupinarija. Zahvaljujući našim intervencijama, to smo uspjeli spriječiti i redovno sprječavamo. Otvaranje dupinarija imalo bi vrlo negativne posljedice na populacije dupina u područjima u kojima ih love (Rusija, Japan, Kuba...), jer da samo jednog dovedete u stanje da može preživjeti u takvom bazenu, direktno ili indirektno ubijate stotine drugih. Također, u bazenu ih puno ugiba, životinje neizmjerno pate, a treneri ih muče. Nema riječi kojima bih opisao patnju životinja u takvim uvjetima, i vjerujem kako bi ljudi trebali na svaki način bojkotirati odlazak na takva mjesta. Divljim životinjama treba se diviti u divljini! - kazao je Holcer.
Prostor edukacijskog centra Instituta Plavi svijet od 160 četvornih metara na Lošinju godišnje posjeti oko 10.000 ljudi, pa on više ne zadovoljava njihove potrebe. Zato su prije četiri godine počeli osmišljavati plan za izgradnju novog kompleksa od gotovo 4000m2. Zamislili su ga kao interdisciplinarni centar u kojem bi uz predavanja, istraživačke laboratorije, centre za edukaciju i nastavu te Muzej mora mogli ugostiti brojne svjetske stručnjake, studente i kolege s kojima bi izmjenjivali znanje. U tu svrhu su od Agencije za državnu imovinu na Malom Lošinju dobili na korištenje devastirani napušteni vojni objekt kojeg bi trebali u potpunosti srušiti i tu sagraditi novi Muzej znanosti o moru, Uz pomoć Grada Malog Lošinja, Ministarstva turizma i Ministarstva regionalnog razvoja projekt vrijedan 13 milijuna eura pripremljen je za natječaj za financiranja kroz europske fondove.
- Grad Mali Lošinj kao nositelj gradnje i vlasnik budućeg prostora čak je izmijenio i GUP kako bi ta ideja bila ostvariva. Muzej bi zaposlio i dodatnih 30 ljudi. Iako su svi planovi bili gotovi još lani, priča je stala jer Državni ured za upravljanje imovinom ne želi razgovarati o prepuštanju vlasništva nad objektom gradu Malom Lošinju čime je projekt u potpunosti blokiran. Ne znam zašto je zapelo, jer svi kojima smo prezentirali tu ideju ostali su oduševljeni i bez teksta. Riječ je o projektu kakvog nema u svijetu, a za njega smo dobili potporu od svih nadležnih institucija osim DUUDIja – kazao je dr. Holcer.