Sabor je glasovima vladajuće većine, njih 77, usvojio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača (22 posto), promijeniti jedinicu u kojoj je sada.
Zakon je dobio potporu 77 zastupnika, 56 ih je bilo protiv
Buduće saborske zastupnike, njih 151, hrvatski birači će birati po postojećem modelu, u 10 izbornih jedinica po 14 zastupnika, osam zastupnika birat će pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora tj. hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj u posebnim izbornim jedinicama.
Novi Zakon, kako je opetovala Vlada koja ga je predložila, uvažava jednaku težina biračkog glasa u svakoj jedinici i udovoljava uvjetima iz odluke Ustavnog suda, koji je u veljači ove godine ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine.
Deset novih deset izbornih jedinica određene su na način da je broj birača u zakonskom okviru od +/- 5 posto, odnosno niti u jednoj od jedinica odstupanja nisu veća +/- 2,20 posto. Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača.
Zagreb u tri, umjesto u četiri izborne jedinice
Preslagivanje izbornih jedinica najveću promjenu donosi Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice. Zagreb po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu.
Prva izborna jedinica obuhvaća središnje četvrti Zagreba, Veliku Goricu i još nekoliko općina.
Druga obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, južni dio Koprivničko-križevačke te Zagrebačku županiju i istočni dio grada Zagreba.
Treća je, kao i ranije, sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji.
U četvrtu izbornu jedinicu spadaju Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije.
Peta, kao i do sada, obuhvaća tri slavonske županije – Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku te istočne dijelove Sisačko-moslavačke županije.
Šestu izbornu jedinicu čini zapadni dio Zagreba te dijelove Zagrebačke županije.
Sedma izborna jedinica, ujedno i najveća, predstavlja središnju Hrvatsku, odnosno dijelove države s najvećom depopulacijom – cijelu Ličko-senjsko županiju, sjeverni dio Zadarske, dijelove Primorsko-goranske, cijelu Karlovačku te zapadne i sjeverne dijelove Sisačko-moslavačke županije.
Osma uključuje Istarsku županiju, grad Rijeku i određene gradove i općine u Primorsko-goranskoj županiji.
U devetoj jedinici je sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske, cijela Šibensko-kninska te dijelovi Zadarske županije, koji uključuju i grad Zadar.
U desetoj izbornoj jedinici su Dubrovačko-neretvanska i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije.
Benčić: Oporba će tražiti ocjenu ustavnosti zakona
Nakon Vlade, i Sabor je odbio oporbene amandmane da se drugačije ‘poslože’ neke izborne jedinice, smanji broj zastupnika koje biraju nacionalne manjine, a dijaspori omogući dopisno i elektroničko glasovanje.
Oporba je i danas ponovila svoje nezadovoljstvo konačnim izgledom zakona, procesom i transparentnošću njegova donošenja.
- Osma izborna jedinica je najbolji primjer izbornog inženjeringa isključivo zbog interesa jedne političke stranke. Matulji trebaju ostati u osmoj, a Bakar i Novi Vinodolski tamo gdje su bili do sada u sedmoj izbornoj jedinici - kazao je IDS-ov Emil Daus.
Da je Zakon loš, jednom je jednom ukazala i zastupnica Možemo Sandra Benčić.
- Mi ne možemo glasati za ovakav zakon, nikada do sada se izmjene izbornog zakona nisu donosile na ovako bizaran način da opozicija nije bila uključena u konzultacije, sve četiri katedre ustavnog prava reagirale su na netransparentnost, još ne znamo tko je bio u radnoj skupini, odnosno nemamo službenu potvrdu da su to zaista bili Šeks, njegov posinak i još dvoje ljudi iz HDZ-a. Mi ćemo kao opozicija podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti - kazala je, a Hrvoje Zekanović poručio kako od nje nije čuo suvisao prijedlog Zakona.
- Razlog je jednostavan jer ne postoji model po kojem Možemo može doći na vlast - poručio je.
Šef Suverenista Marijan Pavliček naglasio je kako je ovaj zakon krojen po interesu HDZ-a i vladajuće većine.
- Zašto niste dozvolili dopisno glasanje, kao ni obvezno glasanje? Zakon se bazira na registru birača koji kaže da imamo 500.000 više birača od stanovnika prema Popisu stanovništva. Opet će doći do prevelike razlike između izbornih jedinica, najbolje bi bilo da je Hrvatska jedna izborna jedinica - istaknuo je.
Sam proces kreiranja ovog zakona je težak porez Hrvatske kao države i stupnja demokratičnosti, kazala je i zastupnica Centra Dalija Orešković
- Dva puta ste na temelju istog tog modela bili pobijeđeni pa se ja ne bih toliko busala u prsa. Tražimo da Vlada do kraja godine uredi registar birača, kao i da se ovaj Zakon uputi u treće čitanje jer ne zadovoljava zahtjeve Ustavnog suda, to je minimum obaveze prema hrvatskim biračima - poručila je.