Prema posljednjim podatcima HZZO-a, Hrvati su lani oborili rekord kad je riječ o bolovanju, sa više od 20 milijuna dana bolovanja. Po gradovima, najviše su bolovanja otvarali Riječani, gdje je svaki zaposleni u 2021. na bolovanju prosječno bio 14 dana. Na količinu bolovanja značajno je utjecao koronavirus.
- Bilo je jako dugog čekanja za cijepljenje, onda smo morali držati ljude u obveznoj samoizolaciji koja tada nije bila kao sada- govori Leonardo Bressan, dr. med, liječnik obiteljske medicine, KoHOM.
- Za 60- ak posto nama u ordinacijama porastao je broj ljudi koji su nam na bolovanju.
Poslodavci i država sve su to platili tri milijarde kuna, piše HRT.
- Zabrinjavajuće je da je 2,3 milijuna dana bolovanja više na teret poslodavca nego godinu prije. Kada se pogleda ukupan porast stopa porasta ukupna je bila 13,2 posto na teret poslodavca. Ta stopa je značajno veća, to je 18,3 posto- rekla je Milka Kosanović, Hrvatska udruga poslodavaca.
- Naše su kontrole pokazale da se bolovanja ne koriste isključivo prema potrebi- govori.
Poslodavci stoga traže brže i strože kontrole, a ministar zdravstva ih najavljuje u sklopu izmjena zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju do kraja godine.
- Predviđa se da će kontrolori moći na licu mjesta tijekom kontrole zaključiti bolovanje kod izabranih liječnika, što do sada nije bio slučaj. Isto tako, predviđene su i određene izvanredne kontrole ako poslodavac poglavito ima neku informaciju o zlouporabi tog instituta- naglasio je Vili Beroš, ministar zdravstva.
Liječnici naglašavaju
- To su uglavnom ljudi koji imaju više od jedne bolesti istovremeno pa su nam sami kontrolori HZZO-a govorili: daj zatvori bolovanja pa mu otvori na ovu drugu- govori Bressan.
- Rješenje je u tome da se u jednom partnerskom odnosu osnuju nekakva tijela kao što su nekad bile komisije, to je bio odličan ili manje loš način- naglasio je Milan Mazalin, dr. med., liječnik obiteljske medicine.
Popis pacijenata na bolovanju povećavaju dugotrajna liječenja, čekanja na fizikalnu terapiju, nestanak invalidskih mirovina, njega djece, ali i nezadovoljstvo na poslu.
- Značajan udio tih ljudi koji su na bolovanju je vezano na situaciju na poslu, nezadovoljstvo, frustraciju pa i onu prenapregnutost, preopterećenost, umor, zamor ili nekakve sukobe- rekao je Mazalin.
Odgovornost je podijeljena, a primjer poput ovog po svemu prava rijetkost.
- Ja sam odradio 42 godine staža i nikad nisam bio na bolovanju, naglasio je.
U prošloj godini ostvareno je dvadeset milijuna i sto tisuća dana bolovanja.