Ne da me je bilo strah, nego sam bila potpuno prestravljena kad je mojim sinovima potvrđena zaraza korona virusom, no sve je nasreću dobro prošlo. Iskreno, nisam mogla ni zamisliti da će postati vijest dana, tjedna. Moji sinovi ne žele uopće više govoriti o koroni, dosta im je bilo toga, rekla je za 24sata majka blizanaca koji su prvi u Hrvatskoj oboljeli od korona virusa. Jedan je sin bio s djevojkom u Milanu od 19. do 21. veljače 2020., a nakon dolaska s puta dobio je temperaturu. Uskoro ju je dobio i drugi brat te su obojica završila u Zaraznoj u karanteni, a javnost je s nestrpljenjem pratila sve vijesti o njima.
POGLEDAJTE VIDEO
Kako su i sami tad izjavili, sve im je izgledalo pomalo černobilski. Po njih su stigla sanitetska kola, s medicinskim osobljem u specijalnim odijelima i maskama, braća su bila smještena u sobu na odjelu Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", u koju gotovo da nitko nije mogao ući, a s liječnicima su razgovarali putem interfona ili mobitela. Sami su mjerili temperaturu, razinu kisika u krvi i otkucaje, a osim temperature nisu imali druge simptome. Tako je to izgledalo u počecima pandemije, kad se još ništa nije znalo o virusu koji je brzinom munje poharao svijet i iza sebe ostavio stotine tisuća umrlih.
Sad, više od tri godine nakon što je ministar zdravstva Vili Beroš 11. ožujka 2020. donio Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovanu virusom SARS-CoV-2, Vlada je proglasila njezin kraj. Međutim, treba imati na umu da je virus od kojeg je u Hrvatskoj preminulo 18.213 osoba i dalje među nama.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je bio šef Kriznog stožera, rekao je da sad više nema razloga da o nužnim epidemiološkim mjerama odlučuje Stožer civilne zaštite.
- Doneseno je 530 odluka, a sad će se donijeti 531. odluka kojom će se ukinuti jedina odluka koja je na snazi. To je ona o nužnoj mjeri korištenja medicinskih maski ili maski za lice. Proglašenjem prestanka epidemije građani svoje istekle isprave moraju zamijeniti novima u roku od 30 dana, to jest podnijeti zahtjev za izdavanje novih isprava. Jedina obvezna isprava je osobna iskaznica, putovnica i vozačka nisu obvezne, osim za potrebe za koje su namijenjene - rekao je Božinović prilikom proglašenja kraja pandemije.
Maske na bazi preporuke
Šef HZJZ-a Krunoslav Capak izjavio je da se ukida obaveza nošenja maski u zdravstvu i socijali te da to ostaje na bazi preporuke.
Godine pandemije, pogotovo 2020., dok još nije postojalo cjepivo, obilježene su panikom i strahom među stanovništvom, a najveći teret podnijeli su upravo medicinski djelatnici, dok im je politika tom prilikom poprilično otežavala stvari.
Predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika dr. Ivana Šmit za 24sata analizirala je tijek pandemije, način kako je ona vođena u Hrvatskoj te istaknula što se nikako ne bi smjelo ponoviti u eventualnoj sljedećoj pandemiji.
- Sjetimo se samo parlamentarnih izbora 2020. godine, održavali su se predizborni politički skupovi s bliskim kontaktima, u izbornim stožerima vladale su gužve, nisu se nosile maske, nije bilo razmaka... Odjednom se mogla prelaziti granica kad su bili potrebni glasovi iz BiH. Imali smo i članicu Kriznog stožera Alemku Markotić na misi u trenu kad smo imali mnogo zaraženih, a na misi su ljudi bili na velikoj hrpi. Istovremeno su kažnjavali ljude poput čovjeka koji je sam vozio traktor na polju i kojemu je o tome ovisila egzistencija. To je bilo najveće dno. Takve su stvari bile gadljive. Nikakvo čudo da smo imali problema i u poslu. Pacijenti su nam tad govorili da virus, ako ga se političar ne boji, onda ni ne postoji. Govorili su da ih se namjerno kontrolira. Dok smo mi padali s nogu od umora zbog enormne količine posla, istovremeno nas je politika na tako bezobrazan način demantirala - ispričala je za 24sata dr. Šmit.
Na početku pandemije liječnici i sestre u svim hrvatskim bolnicama bili su suočeni s nedostatkom maski, koja je u tom trenutku bila najosnovniji pribor za rad, što im je predstavljalo golemi problem.
- Maske su nam bile izuzetno potrebne, a na početku ih nije bilo dovoljno. Bili smo i svjedoci dvostrukih kriterija od strane politike. Ljudi su s punim pravom bili ljuti. Politika se umiješala u naš posao i nije slušala struku. U pandemiji smo dosta improvizirali, nikakvo čudo da su u skladu s tim bujale antivakserske ideje. Množili su se ljudi s antivakserskim stavovima, i to dobrim dijelom zbog političkog postupanja koje je prouzročilo probleme koje smo imali u baratanju pandemijom. Imali smo i korona profitere, poput ove s lažnim COVID testovima koje su otkrila 24sata. Ljudi su kao u ratu zarađivali na tuđoj nevolji. Imali smo očito neke krivotvorene testove, a moji kolege su gubili život dok su se borili za pacijente - rekla nam je dr. Šmit.
"Medicini treba vjerovati"
Na pitanje što su mogli naučiti od pandemije, kaže kako je osnovna stvar koju bi svi trebali naučiti ta da se medicini treba vjerovati jer je potkrijepljena stručnom utemeljenošću.
- Jedna od stvari koju nismo znali na početku pandemije bila je da su ona zaštitna odijela bila nepotrebna, no htjeli smo se što bolje zaštititi. Kao društvo moramo postaviti bolje regulacijske mehanizme za ispravnost i moralnost jer samo tako možemo prevladati krize. U slučaju iduće pandemije politika bi se apsolutno morala maknuti sa svih mjesta gdje se donose odluke za zdravlje ljudi. Ovaj krizni stožer je bio živa katastrofa jer je politika kreirala ponašanje ljudi gdje se neke selektivno ograničavalo, a drugima sve dopuštalo - govori dr. Šmit i dodaje:
- Realno nova pandemija može se pojaviti već za pet ili deset godina i njome bi trebali upravljati ljudi koje bi odabrala struka, koji su nedvojbeno i apsolutno autoriteti. Sad treba promijeniti zakonske okvire i kazne za počinitelje kaznenih djela poput korona profiterstva. Poput ovog koji je zarađivao na lažnim COVID testovima, njemu je potrebna dugotrajna zatvorska kazna da idućem kojemu padne na pamet tako nešto učiniti odustane od tog nauma. Bilo je onih koji su iskoristili ovakvu krizu kako bi si strpali novac u džep i uništili živote tisuća ljudi, neki su platili i glavom. Na kraju mogu reći da smo vjerojatno i mi zdravstveni radnici u pandemiji napravili neke pogreške, no u datome momentu radiš kako misliš da je najbolje.
Dragutin Hanžek kažnjen je s 8 000 kuna jer je izašao iz samoizolacije kako bi posložio gnojivo po njivi, a kako je u roku od tri dana platio 2/3 kazne u iznosu od 5 400 kuna, smatra se da je u cijelosti podmirio kaznu. Hanžeka smo dobili na telefon jer on zarađuje kruh vozeći kamion po inozemstvu. Rekao nam je kako je upoznat s odlukom Slovenaca da svim ljudima koji su kažnjeni za kršenje epidemioloških mjera se vrati novac.
-Naravno sve će to kao i obično platiti stoka sitnog zuba. Rekli bi – ujeo vuk magare. – kaže Dragutin Hanžek.
Dr. Dragan Soldo, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora, u razgovoru za 24sata istaknuo je nekoliko ključnih stvari vezanih uz pandemiju koje se trebaju, kako je naglasio, izbjeći u sljedećoj pandemiji.
"Za pandemiju nismo bili spremni"
- Prva stvar - za ovu pandemiju nismo bili spremni. To je vrijedilo za cijelu EU, iako su postojale projekcije o tome što ako se pojavi pandemija. No kad je došla, ispostavilo se da nemamo najosnovniju zaštitnu opremu, kao što su rukavice i maske. To je bio generalan nedostatak i pogreška na razini EU - kaže nam dr. Soldo.
Druga stvar koja je bila problematična, dodaje, bile su brojne dezinformacije koje su kolale u to vrijeme.
- U toj nestašici zaštitne opreme pojavile se razne teorije, da su maske beskorisne, da su platnene maske jednako dobre kao medicinske, a sve je to bilo pogrešno. Treća stvar koja je pogrešna u pandemiji bila je ta što se nismo dovoljno dobro posvetili kampanji u smislu cijepljenja i suočavanja s antivakserima. Mogli smo cijepiti puno više ljudi da je kampanja provođena na dobar način - ističe dr. Soldo.
U slučaju pojave novih pandemija navodi da smo iz ovoga trebali naučiti osnovne stvari kao što su ta da kad koristimo najjednostavnije higijenske mjere, poput pranja ruku, nošenja maski i držanja razmaka u slučaju respiratornih infekcija, da tada smanjujemo mogućnost širenja istih.
- Vrlo jednostavno, kad si bolestan, trebaš se maknuti iz kolektiva, ljudi bi to zaista trebali primjenjivati pod obavezno. I još jedna stvar, krizni stožer treba biti sastavljen od struke i da mjere stožera vrijede jednako za sve, a ne da netko ne može pokopati člana obitelji u krugu najuže obitelji, a drugi mogu imati sprovod s tisućama ljudi pa nikome ništa. Time se šalje pogrešna poruka javnosti - zaključuje dr. Soldo.
1,273.256
Ukupan broj oboljelih stanovnika Hrvatske od korona virusa tijekom pandemije koja je trajala više od tri godine.
18.213
Ukupan broj preminulih u Hrvatskoj od korona virusa.
98,53%
Udio oporavljenih u ukupnom broju zaraženih.
59,96%
Udio cijepljenih od ukupnog broja stanovnika Hrvatske.
5,361.812
Ukupan broj potrošenih doza cjepiva u Hrvatskoj.
688,084.071
Ukupan broj oboljelih u pandemiji u svijetu.
5,588.632
Ukupan broj testiranih u Hrvatskoj.
6,872.943
Ukupan broj preminulih od korone u svijetu.