U nekim strukovnim školama, kako saznajemo dan nakon što su u nekim medijima objavljeni prvi neslužbeni rezultati državnih matura, na testovima iz hrvatskog jezika pali su doslovce cijeli razredi maturanata. U škole od jutra pristižu žalbe učenika i roditelja na koje imaju pravo do petka, 12. srpnja, a kako saznajemo, najviše je prigovora na esej iz hrvatskog jezika, koji su neki učenici predavali - prazan.

Iako neke škole bilježe i bolje rezultate nego lani, na najvažnijim ispitima, onima iz hrvatskog jezika i matematike palo je 8800 maturanata od njih 34.600, koliko ih je izašlo na državnu maturu. To je čak 3 posto, odnosno 1278 učenika više nego lani. Najviše negativnih ocjena zabilježeno je na B razini ispita, pa je tako prema podacima objavljenim u Jutarnjem listu, matematiku B razine "palo" 3877  učenika, dok je B razinu hrvatskog jezika palo 1363 učenika. A razinu hrvatskog jezika palo je 1411 učenika, a 2149 ih je palo A razinu matematike.

KATASTROFALNI REZULTATI Državna matura: Matematiku i hrvatski palo je 8800 učenika

Prolaznost na B razini matematike je između 71 i 79 posto, dok je samo 58 posto učenika strukovnih škola prošlo A razinu ispita. Ni gimnazijalci se nisu proslavili, A razinu matematike palo je 650 gimnazijalaca, što je također porast na lanjsku godinu. 

Koliko saznajemo, učenicima je najveći problem bio esej, koji se još ove godine ocjenjuje odvojeno od samoga testa. U eseju se ocjenjivao sadržaj, struktura, te pravopis i gramatika, a čini se da je učenicima najlošiji bio sadržaj. Teme eseja su bile raznovrsne, a negdje se od učenika tražilo i da napišu pjesmu.

U većini škola ističu: Učenici se jednostavno nisu dovoljno pripremali. Činjenica je i da učenici u strukovnim školama nisu obavezni ići na državnu maturu pa nemaju dovoljno satnice, a mnogi ipak polažu test za fakultet.

- Ovo je naplata zbog manjka satnice hrvatskog jezika, ali i činjenice da se učenicima u srednjim školama popušta. Popušta im se zbog pritisaka roditelja, ali i ravnatelja koji "ganjaju" bolje rezultate za svoje škole, kako bi se mogli prikazati čim bolji na tržištu. No sve se to na kraju vidi ovako, na državnim maturama - komentirala je za 24sata profesorica hrvatskog jezika u srednjoj školi iz Rijeke Tamara Šoić. Na to ukazuje i činjenica da mnogi od učenika koji su pali državnu maturu imaju odlične i vrlo dobre ocjene iz matematike i hrvatskog jezika. 

Kako ističe, neki učenici do mature dolaze doslovce ne pročitavši nijedan lektirni naslov, unatoč zalaganju samih nastavnika da ih motiviraju.

MINISTRICA DIVJAK: 'Rezultati mature dokazuju da sustav treba hitno mijenjati!'

To nam potvrđuje i ravnatelj Srednje strukovne škole Varaždin.

- Mi uvijek organiziramo dodatno učenje stranog jezika, hrvatskog i matematike, ali učenici krenu na to, pa ubrzo odustanu. Onda su rezultati na maturi loši - kaže Dražen Košćak. S njim se slaže i njegova kolegica Katica Kalogjera Novak, ravnateljica Gospodarske škole u Varaždinu koju pohađa 920 učenika, iako zasad ne mogu komentirati rezultate matura u svojim školama jer još nisu konačni.

- Učenici manje uče i sve manje izvršavaju svoje obaveze i manje se pripremaju za državnu maturu. Posljedica toga su loši rezultati na maturi - ističe ona. 

- Ono što je vrlo indikativno je da postoje vrlo velike razlike između ocjena na Državnoj maturi i ocjena tijekom školske godine. To ukazuje i na nužnost jasnih kriterija u ocjenjivanju i vrednovanju što je jedan od ciljeva koji se uvode u sve škole od jeseni i koje donosi Škola za život. Trebat će razmisliti o broju sati iz Matematike i Hrvatskog jezika koji se slušaju u školama te da je ‘Hrvatska je na samom dnu u EU po broju sati provedenih u školi - kazala je za portal srednja.hr ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja ističu kako ovo nisu službeni rezultati, te će se pravo stanje znati tek nakon žalbi (NCVVO će službene rezultate državnih matura objaviti u ponedjeljak). No prema objavljenim podacima, čak i nakon obrađenih žalbi, čini se da su rezultati matura u strukovnim školama porazni. 

- Ovo je realno stanje. Državna matura nije obavezna u strukovnim školama, no ako netko preda potpuno prazan esej, je li uopće zaslužio studirati? Nisam sigurna - kaže Tamara Šoić, dodajući kako su se u ovih deset godina, otkako se polaže državna matura, znatno smanjili i kriteriji na maturama, što također ukazuje na omalovažavanje znanja i procesa učenja. 

Ravnateljica NCVVO-a Ivana Katavić za Jutarnji list je upozorila:

- Činjenica je da je matura ponovno pokazala vrlo nisku razinu postignuća učenika, koju je već detektiralo PISA istraživanje. Naši su učenici na vrlo niskoj razini iz čitalačkih, matematičkih i prirodoslovnih sposobnosti. Taj glas mora se čuti, moramo pomoći našim učenicima. Za ovo smo svi odgovorni.

Iako i u NCVOO-u ističu kako u srednjim strukovnim školama državne mature nisu obavezne, da postoji problem u samome sustavu zaključila je prije sjednice Vlade Blaženka Divjak:

- Oni pokazuju da smo bili u pravu kad smo rekli da sustav itekako treba mijenjati. Završili smo s eksperimentalnom godinom, od jeseni se mijenja sustav u školama - objasnila je. Rekla je da će od iduće godine obavezni predmeti u strukovnim školama će raditi kao i u gimnazijama, što će poboljšati uspjeh učenika strukovnih škola na maturi.