Putovati, kretati i voziti se moramo. Odnosno, nismo uvijek u mogućnosti koristiti javni gradski prijevoz ili recimo bicikl. I što tada? Za nekoliko godina, jedno do rješenja će biti – električna prijevozna sredstva.
O električnim prijevoznim sredstvima smo pisali već u prijašnjima člancima, gdje smo se dotakli više stvari vezanih uz takav način prijevoza. Njegove prednosti su smanjene emisije stakleničkih plinova odnosno korištenje te tehnologije ne utječe na ispuštanje štetnih tvari u okolinu jer ne koriste nikakve vrste goriva već samo električnu energiju. Bitno je naglasiti kako su elektromotori učinkovitiji u pretvorbi pohranjene energije u energiju potrebnu za vožnju.
Iako je njihova cijena danas još previsoka, te samim time neprihvatljiva za šire tržište, razvojem infrastrukture i boljom prihvaćenošću od strane nadležnih institucija ovo će se, nadajmo se , mijenjati.
Greyp
Priču o hrvatskim predstavnicima električnih prijevoznih sredstava počinjemo s novinom koja se krije iza naziva Greyp. Radi se o novom proizvodu Rimac automobila, električnom biciklu Greyp G12 koji može voziti do 65 kilometara na sat, a kapacitet baterija dovoljan je za vožnju od 120 kilometara. Za jedno punjenje potrebno je samo sat i pol preko 220V utičnice.
U objavi na svojim stranicama je naveo da im je cilj bio iskustvo najmodernijih tehnologija, koje su primarno dizajnirane za superautomobile, prenijeti širem krugu korisnika.
Dok-ing XD
Drugi hrvatski predstavnik je maleni ali zanimljivi električni automobil naziva XD. Ovo vozilo pomalo futurističko vozilo oblikovano od ugljičnih vlakana i kevlara, oplate od aluminija i raznih drugih naprednih tehnologija.
U kontekstu potrošnje energije posebno je zanimljiva baterija XD-a, napravljena od litij-ionskih fosfata koja je u skladu s EU propisima, te prema navodima proizvođača sigurnija u odnosu na slične tehnologije. Također ne sadrži toksične elemente pa se ugrađuje primjerice i u računala za djecu. Baterija XD-a puni se za tri do osam sati i omogućava 200 do 250 kilometara vožnje.
Budućnost
Ovo su samo neki od više manjih proizvođača i/ili inovatora po pitanju implementiranja ove tehnologiju u vozila u Hrvatskoj. Zanimljivo je kako nas prema procjeni stručnjaka iz Instituta Hrvoje Požar na cestama u Hrvatskoj do 2020. godine očekuje najmanje 5000 vozila na struju. Nadamo se da će se barem i dio toga ostvariti.
Što mislite na ovoj temi? Ostavite svoj komentar na našem Facebook profilu!