Mađarski premijer Viktor Orban prošlog je tjedna u jednom intervjuu (g)lupetao o razlozima zašto ne podržava embargo na rusku naftu. Kao glavni razlog istaknuo je 'oduzeto more', jasno se referirajući na Jadransko more.
Njegova izjava, koja se može slobodno svrstati u provokacije, nije prva tog karaktera, ali prema mađarskoj vlasti, mi smo tu izjavu samo krivi interpretirali i nije bilo zle namjere...
Kako bilo, reakcije nije izostalo. Na razgovor je pozvan mađarski veleposlanik u Hrvatskoj, a cijelu je situaciju, naravno, komentirao i naš predsjednik Zoran Milanović.
- Nije Orban tražio taj teritorij, on samo plače. To nije mađarsko. A hrvatski interes je da se ubire renta, ne vidim neku dramu. Smeta mi pokvarenost Plenkovića i potrčka. Do jučer su branili Orbana kad ga nije trebalo braniti .- rekao je u svojem stilu predsjednik Milanović.
Na nove Orbanove provokacije reagirala je i središnja i matična arhivska ustanova, Hrvatski državni arhiv. Ukratko, prema dokumentima koje su objavili, Orban baš i ne zna o čemu priča. Objavu prenosimo u cijelosti.
Mađarski premijer Viktor Orban prošli tjedan izjavio je da njegova zemlja ne bi imala problema s embargom na uvoz ruske nafte da „joj nisu oduzeli more“. Gospodin Orban očito je zalutao u jednom „bljesku“ povijesti koji mu, jamačno, nije jasan.
Njegovoj zemlji nitko more nije mogao oduzeti jer ga nikada nije niti imala. Čak ni u tom povijesnom „bljesku“, koji Orbanu očito nije jasan, Rijeka nije bila mađarska, već je njome upravljao Riječki provizorij. Budući da je pitanje Rijeke i nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe ostalo neriješeno („Riječka krpica“), Hrvatski je sabor 20. srpnja 1870. prihvatio takvo stanje (Provizorij) pod uvjetom da to bude privremeno, a to je potvrđeno vladarovom odlukom od 28./29. srpnja 1870. Prema toj odluci, gradom i kotarom riječkim upravljao je guverner „Rijeke i hrvatsko-ugarskoga primorja“ kojega je na prijedlog predsjednika vlade imenovao kralj.
Dakle, Orban nešto što je privremeno i o čemu u konačnici odlučuje kralj, naziva mađarskim. Istinu o ovim događajima najbolje je potražiti u Hrvatskome državnom arhivu iz čijih se dokumenata može iščitati da niti jedan milimetar hrvatske obale nikada nije bio mađarski. Hrvatsko-ugarska nagodba s famoznim dodatkom „Riječkom krpicom“ čuva se u Hrvatskome državnom arhivu. Ona je samo jedan od podsjetnika kako su se hrvatske granice pokušavale prekrajati i diplomatskim prevarama.