Nekoliko stotina tisuća morskih pasa svake godine izlove na Pacifiku, i to samo radi njihovih peraja. Japancima i Kinezima delikatesa je juha od peraja i mnogi su se biolozi i ekolozi uključili u akciju zaustavljanja izlova ovih morskih mesojeda. Uskoro bi čuvari podmorja mogli dobiti i pojačanje jer na Bali u Indoneziju u svibnju iduće godine stiže Lorena Derežanin (27), biologinja i stručna suradnica na Institutu za istraživanje i razvoj održivih ekosustava. 

- Sasvim slučajno vidjela sam natječaj ‘Najbolji posao na svijetu instruktora ronjenja’ na otočju Bali. Prijavila sam se i ušla među osmero finalista i nadam se da ću dobiti posao - kaže Derežanin. 

I upravo s tog mjesta surađuju s organizacijom Project Aware, koja se bori za zaštitu morskih pasa. Mlada znanstvenica zadivila je ocjenjivački sud kreativnošću, pa joj se smiješi posao instruktora ronjenja, u kojem bi spojila i svoje znanstveno obrazovanje biologa. 

Kreativnost se isplatila 

Kandidatura nije bila laka jer je morala snimiti video u kojem objašnjava svoju motivaciju. 

- U to sam uključila zaista sve prijatelje, koji su držali transparente podrške. Običnim tabletom i mobitelom danima sam snimala i hvatala svaku zraku sunca u kolovozu, koji je bio ove godine i više nego kišovit - prepričava Lorena. 

Noćima je montirala video, a roditelji bi joj donosili variva da barem nešto toplo pojede jer od uzbuđenja nije bilo vremena za kuhanje. Trud se isplatio, a to su napisali i iz ocjenjivačkog žirija. 

“Vaš trud i briljantna PR kampanja su nas oduševili. Ne samo da ste regrutirali prijatelje i obitelj da vam daju podršku nego ste nekako uspjeli pridobiti potporu cijele Hrvatske. Spektakularno odrađen posao!”, napisali su organizatori. 

Tako će krenuti na Bali da bi prošla dva mjeseca dodatne obuke u ronjenju i na kraju će možda baš nju odabrati za posao mastera ronjenja. 

Vani je lakše do doktorata

- Vjerujem da se uz ronjenje mogu ispuniti i kao biolog u očuvanju okoliša. Uzbuđena sam što ću posjetiti i Nacionalni park Komodi i vidjeti izbliza varane, najveće guštere na svijetu - kaže Derežanin. 

Obrazovanje biologa, koje je stekla u Zagrebu, pokušat će iskoristiti i u Indoneziji. Ipak, priznaje da studenti prirodoslovnih znanosti u Hrvatskoj dobivaju dobru teorijsku podlogu, ali da nedostaje praksa. 

- U odnosu na europske, naši studenti su jako cijenjeni. No kod nas uvijek nedostaje novca da se kupi materijal i u laboratoriju provjeri teorija ili da se na terenu vide pojedine stvari. Zato mnogi nakon magisterija odlaze na druga sveučilišta diljem svijeta kako bi dobili više iskustva, a dobar dio njih više se ni ne vrati u Hrvatsku - kaže Derežanin. 

Doktorat planira u inozemstvu

Dobije li posao na Baliju, bit će to na godinu dana, a onda će se vratiti i posvetiti doktoratu. Ipak, bit će to u nekoj drugoj zemlji EU. 

- Zasad mi je zanimljiva Njemačka i Berlin. Kod nas su doktorati, nažalost, preskupi. Mnogi moraju raditi i tek usputno doktorirati. A ja to ne želim. Želim se u doktoratu potpuno posvetiti znanosti - kaže naša sugovornica. 

Dodaje da se u Njemačkoj gotovo svi doktorati financiraju iz projekata na kojima netko radi dok se obrazuje. Zato se mogu posvetiti znanosti i manje misliti na novac. Iako zanimanje biologa ne izaziva puno interesiranja među studentima, Lorena smatra da je to zanimanje perspektivno, osobito ako se gleda kroz zaštitu okoliša i sve veću brigu o prirodi. To se posebno odnosi na molekularne biologe, koji često odlaze vani.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje