Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.
Živimo u zemlji gdje je proračun za sport i zabavu puno veći od onoga za školstvo i u kojoj se popravak groblja smatra razvojnim projektom u nekoj maloj općini. Zato me neizmjerno veseli da su najtiražnije novine prepoznale da postoji problem i da ga treba riješiti. Škole nisu danas jedino mjesto gdje se odgaja i obrazuje. Postoji mnoštvo “paralelnih sustava” i svaki bi trebao preuzeti dio obaveza. Mediji su sigurno u tom poslu nezamjenjivi. Ako ne želimo više kukati zbog odljeva mozgova i odlaska najtalentiranijih, onda moramo promijeniti Hrvatsku te omogućiti da u njoj svi imaju jednake šanse i pravo na obrazovanje.
Svijet se mijenja nevjerojatnom brzinom. Dolaze nove tehnologije, a razlike između onih koji znaju i onih koji ne znaju sve su veće.
Previše smo čekali te smo izgubili priliku da prošle generacije pripremimo za rad i uspjeh u globaliziranom svijetu. Ne možemo i ne smijemo više čekati. Vlast mora shvatiti da obrazovanje mora postati imperativ i glavni posao države. Škola bi trebala biti mjesto učenja razmišljanja i rješavanja problema. Današnja škola je, nažalost, mjesto gdje je učenik prepušten sam sebi. On dođe u školu, netko mu da zadatak i on ga rješava. U modernom svijetu, u poduzetništvu, tehnologiji, medicini, znanosti ili trgovini, nije tako. Ti sam moraš vidjeti što je problem i smisliti kako ga riješiti. Ako čekaš da ti netko napiše problem i onda ga rješavaš, ti si “najamni radnik”.
Kako odgojiti nekoga tko će biti u stanu vidjeti problem koji drugi ne vide ili smisliti rješenje? Kao i u svemu drugom, za to su potrebni projekti i konkretan rad s djecom. Naš školski sustav u tome je zakazao. Postoje časni izuzeci koji nisu htjeli pristati na pad standarda u obrazovanju.
Već više od trideset godina u Višnjanu organiziram razne programe, radionice na kojima se radi na konkretnim projektima. U zadnjih dvadesetak godina ti su programi međunarodni. Dolaze učenici i nastavnici iz cijelog svijeta. Zato sam imamo priliku uspoređivati različite školske sustave. U svijetu ne postoji idealan sustav obrazovanja, ali postoje bolji i lošiji. Kad naš usporedimo s anglosaksonskim ili azijskim, ne prolazimo dobro. Našu djecu ne pripremamo za globalizirani svijet. Ne pripremamo ih da u takvom svijetu budu kreatori, oni koji vide problem, oni koji su lideri te oni koji znaju rješavati probleme i stvarati nove vrijednost.
U Višnjanu pokušavamo napraviti sve kako bi pomogli visoko motiviranim učenicima da izađu iz “čahure” u koje ih stavlja obrazovni sustav. U zadnjih dvadesetak godina razvili smo metode rada, motivacije učenika, sagradili i osposobili mali edukacijski kampus te opremili laboratorije. Razvijamo programe koji idu od vrtića, preko kampova znanosti, pa do edukacije učitelja. U ovoj smo godini za projekte rada s učenicima sredstva dobili od Ministarstva vanjskih poslova Italije za programe na talijanskom jeziku i od Ministarstva prosvjete Srbije za učenike iz Srbije koji dolaze na naše programe. Učenike iz Hrvatske smo “švercali“ jer od hrvatskog Ministarstva znanosti i obrazovanja ove godine nismo dobili ni kune. Nasreću, postoje kompanije i osobe velikog srca koji nam pomažu da ti programi opstanu.
Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku
Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.