Hrvatska nije u istoj situaciji kao Rumunjska i Bugarska, koje su blokirane i na ulazak u Schengen čekaju godinama te se – kako sada stvari stoje – naša aplikacija za ulazak u šengensku zonu neće uzimati u paketu s njihovom, piše u četvrtak Večernji list.
Hrvatska je ispunila tehničke uvjete i sad slijedi politička odluka, odnosno jednoglasna potpora svih država članica.
Uz najave da bi se hrvatski ulazak mogao staviti na dnevni red u drugoj polovici ove godine, za predsjedanja Slovenije Vijećem EU, domaći i strani diplomatski izvori političku situaciju opisuju kao “oprezno optimističnu”, a šanse “vrlo dobre”, no najveći problem vide u samom konceptu i funkcioniranju Schengena unutar EU koji je prvo bio narušen migracijama, a sada pandemijom.
Dva su razloga o kojima se javno ne govori, a koji Hrvatskoj daju prednost i odvajaju je od dvojca Bugarska-Rumunjska, čiji ulazak godinama blokiraju Francuska i Njemačka.
Dosta se nagađa hoće li se ulazak Hrvatske vezati u paketu s njihovim pa na neki način i biti odgođen na neodređeno vrijeme, no to ne bi trebao biti slučaj. Razlog je gotovo banalan i tiče se zemljopisa i geopolitike. Ukratko: Hrvatska nije fizički naslonjena na glavnog generatora ilegalnih migracija.
Uđu li Bugarska i Rumunjska u Schengen, uspostavlja se izravna, neprekinuta poveznica između turske granice, odakle dolaze ilegalni migranti, i ostatka EU. Stoga, sve dok te dvije države nisu u Schengenu, Grčka je kao članica EU izolirana i nema fizičku poveznicu s ostalima, a schengenski se režim svodi na zračne i morske luke.
Kroz zračni i brodski putnički promet, putnike je lako kontrolirati, no u situaciji kad ilegalni migrant prijeđe granicu Turske i uđe u Grčku, a Bugarska i Rumunjska budu članice Schengena, bez kontrole može doći do kuda želi unutar EU. Drugi razlog, koji se također neće javno čuti, je turizam. Slovencima, Talijanima, Česima i drugima itekako odgovara