Županije treba ukinuti jer su veliki potrošači novca, one su u današnjem sustavu potpuno besmislene. Pa vi kao župan nemate 15 minuta pravog posla dnevno. Dakle, nemate što raditi, a ja to najbolje znam jer sam bio župan, rekao je Radimir Čačić ovih dana na Televiziji Slavonije i Baranje.
Pogledajte video: Političke stranke ne pokazuju želju za reformama
Bandićeva vlada je najveća
Ni SDP ni HDZ ih ne žele mijenjati. Objašnjenje je jasno: tamo uhljebljuju svoje ljude, njihove vozače, tajnice, veterane. Zbrinjavanje svojih ljudi je jedno od izvorišta političke moći, i stvaranje baze glasača-klijenata. Mnogi ljudi ne znaju tko ima najveći kabinet u ovoj zemlji. To nije Andrej Plenković - već Milan Bandić!
Od 2017. godine, Bandićeva vlada ima 25 izvršnih tijela, za razliku od Vlade koja ima 20 ministarstava. U toj su Bandićevoj vladi 24 ureda i Stručna služba gradonačelnika. Na čelu svakog je pročelnik koji ima prosječnu plaću od barem 13-ak tisuća kuna. A onda slijede zamjenici i pomoćnici. Kako je došlo do povećanja ureda? Do njega je došlo jer je Bandić odlučio razbiti Ured za obrazovanje, kulturu i sport u tri zasebna ureda. A razbio ih je kako bi njegovi koalicijski partneri dobili svoja „ministarstva“.
Sve to plaćaju građani i to treba promijeniti jer idemo ravno u propast.
Gotovo deset tisuća političara
Današnjih 576 županija, gradova i općina na oko četiri milijuna stanovnika hrani skoro 10.000 političara. Točno je 1322 župana, gradonačelnika i njihovih zamjenika, te u konačnici načelnika. Ostatak su vijećnici u lokalnim vijećima. A tu nisu pribrojani primjerice Vijeća gradskih četvrti i mjesni odbori u Zagrebu ili gradski kotari po većim gradovima. To su još tisuće malih moćnika. Svi oni su neka stranka, za sve njih stranke i nezavisne liste dobivaju novac iz proračuna. Naravno, uz njihove redovne plaće i naknade. Hrvatska je tako posložena od vrha do dna, ili obrnuto, od dna do vrha.
Stručnjak za upravu, sveučilišni profesor dr. Ivan Koprić, nedavno je objavio zanimljivu platformu poželjnih promjena lokalne i regionalne samouprave, ali i nekih elemenata središnje države pa i javnog sektora. Hrvatska danas ima 576 jedinca lokalne i regionalne samouprave: čini ih 428 općina i 20 županija plus Grad Zagreb. Broj općina trebalo bi, prema njegovu mišljenju, znatno reducirati.
Dvojica geografa na čije nalaze se Koprić oslonio, Aleksandar Toskić i Dražen Njegača, 2015. godine istražili su kojim centrima gravitiraju veće prostorne cjeline u Hrvatskoj. Pronašli su da je takvih centara 123; oni bi - u osnovi - trebali biti centri novih općina, koje bi se oblikovale postupnim pripajanjem manjih i neodrživih cjelina centrima, što je proces koji bi trajao nekoliko godina. Tih 123 općine zamijenile bi sadašnje gradove i općine.
SDP i HDZ ne diraju županije
Županije bi, također postupno, trebalo ukinuti i umjesto njih formirati pet regija. Slavonija i Baranja bile bi jedna regija, sjeverna i središnja Hrvatska druga, Primorje i Istra treća, Dalmacija četvrta. Zagreb sa širim prostorom bio bi peta regija.
U SDP-u i HDZ-u često kažu kako su županije nepromjenjive bez dvotrećinske većine jer su zapisane u ustavu. To je međutim neistina. U Ustavu županije jesu navedene kao jedinice lokalne samouprave, ali nigdje nije naveden njihov broj. Moguće je, dakle, Hrvatsku preoblikovati tako da ima pet županija; problem je samo gdje će onda HDZ i SDP zbrinjavati svoje zaslužnike. No, ostane li ovako, u problemu smo svi.