U velikom intervjuu za Globus, dr. Željko Lovrinčević, hrvatski ekonomist i znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu iznio je prilično pesimističnu prognozu za hrvatsko gospodarstvo. 

- Koliko dugo još možemo ovako, bez reformi i bez ekonomskog potresa? Pa još barem dvije-tri godine, dok turizam sve drži i dok dolaze doznake iz inozemstva. One su već preko 15 milijardi kuna, oko četiri posto BDP-a, tako da će uskoro ulogu socijalne politike koja se raspada preuzeti transferi djece iz inozemstva svojim obiteljima - istaknuo je Lovrinčević.

No dodaje da je novac koji stiže iz inozemstva neravnomjerno raspoređen, pa će puno ljudi propasti kroz tzv. mrežu socijalne sigurnosti.

- Tko se spasi - spasi se - kazao je. 

Rekao je i da je Hrvatska danas, po razini relativnog standarda, tamo gdje je bila prije 110 godina u odnosu na Austriju i Njemačku. U tome razdoblju nismo se pomaknuli za milimetar. 

- Ljudi koji odlaze kažu da ovdje neka nikakve garancije, nikakva impulsa da će se jaz smanjivati, pa smatraju da ne vrijedi ostati. Štoviše, i dalje nazadujemo u odnosu na okruženje - procijenio je Lovrinčević. 

Izjavio je i da Vlada premijera Andreja Plenkovića malo toga napravila s obzirom na to koliko se moglo učiniti u povoljnim ekonomskim okolnostima. 

- Uz reforme, mogli smo dohvatiti stopu rasta od četiri–pet posto, a mi smo na 2,7 posto rasta BDP-a - kaže Lovrinčević. 

- Treba imati na umu da će se s krajem mandata ove Vlade i globalno okruženje promijeniti, krenut će silazna faza ekonomskog rasta oko 2020. godine. Takvu smo fazu vježbali već jednom, a bila je obilježena rečenicom: Hvala lijepa na suradnji i doviđenja - dodao je. 

Nije zadovoljan ni prijedlogom mirovinske reforme. Objasnio je kako sve projekcije pokazuju da se tim konceptom ništa ne može riješiti te da ne zadovoljava osnovne postavke kakav bi mirovinski sustav trebao biti - pravedan i pružati minimalnu socijalnu održljivost. 

- Mislim da je u reformu trebalo krenuti od nulte točke – razdvajanja onog što je zarađeno i uplaćeno od onog dijela koji je stečen pod tzv. posebnim uvjetima. Došli smo u situaciju da 50 posto umirovljenika prima nešto što kroz svoj radni vijek nije uplatilo - ističe Lovrinčević.