Hrvatska opet nije prošla na indeksu percepcije korupcije (IPK), jer je za 2011. godinu na ljestvici od 0 (potpuna korupcija) do 10 (bez korupcije) ocijenjena sa 4, što je desetinu boda niža ocjena nego prošle godine. Hrvatska je u prethodne dvije godine imala ocjenu 4,1, a za 2008. imala je dosad najvišu ocjenu – 4,4, izvijestio je Transparency International Hrvatska (TIH).
Pet je za prolaz
S obzirom na to da se smatra da tek u zemljama s ocjenom 5 i višom korupcija ne ugrožava razvoj gospodarstva i društva u cjelini, zaključuje se da Hrvatska opet nije prošla na testu.
– Ove ocjene nisu egzaktne i ne mogu se u potpunosti uspoređivati, odnosno samo na temelju njih ne može se tvrditi da se korupcija u nekoj zemlji povećava ili smanjuje, ali pokazuju trend. Na temelju IPK može se zaključiti da se u Hrvatskoj reforme zakonodavstva, javne uprave i sudstva trebaju još odlučnije provoditi ako se želi suzbiti korupcija – ističu iz TIH-a.
Od RH bolja Slovenija, lošija BiH
Hrvatska dijeli 66. mjesto s Crnom Gorom i Slovačkom. Slovenija (5,9) nalazi se na 35. mjestu, Turska (4,2) na 61., Italija (3,9) na 69. mjestu, Srbija (3,3) na 86. mjestu i BiH (3,2) na 91. mjestu.
Na vrhu ljestvice zemalja koje se percipiraju kao najmanje korumpirane nalaze se Novi Zeland (9,5), Danska (9,4) i Finska (9,4), dok su Afganistan (1,5), Mijanmar (1,5), Sjeverna Koreja (1,0) i Somalija (1,0) zauzele posljednje 180., odnosno 181. mjesto.
Hrvatska je bila obuhvaćena s ukupno deset istraživanja, uz raspon ocjena od 3,4 do 5,2. Indeksom percepcije korupcije ocjenjuju se sve razine rada tijela javne vlasti. U istraživanjima su ispitanicima između ostalih postavljana pitanja poput: postoje li jasne procedure i sustav nadzora kada se radi o raspodjeli i korištenju javnih sredstava; zloupotrebljavaju li dužnosnici javna sredstva u privatne ili stranačke svrhe; imenuje li vlada veliki broj dužnosnika izravno.
Pojedini sudski procesi ili skandali imaju malo utjecaja na indeks. Želi li suzbiti korupciju na razinu koja neće ugrožavati poštenu tržišnu utakmicu i razvoj u svim segmentima društva, Hrvatska mora doraditi zakonodavni okvir i dosljedno ga provoditi uz primjenu preglednih procedura u radu tijela javne vlasti, zaključuju u TIH-u.