Hrvatska je, kao članica Europske unije, u ponedjeljak navečer u Bruxellesu glasala za utemeljenje operacije uništavanja krijumčarskih brodova na Sredozemnom moru, no ministrica Vesna Pusić odmah nakon takve odluke izjavila je da "to nije nešto u čemu Hrvatska sad ima namjeru sudjelovati".

Ipak, operacija na Sredozemlju zamišljena je po uzoru na operaciju Atalanta koju EU provodi na moru blizu Somalije i u koju je temeljem odluke Sabora iz 2009. Hrvatska uputila tridesetak pripadnika Hrvatske ratne mornarice, pa upućeni diplomati EU ostavljaju mogućnost da države koje su dale doprinos u operaciji Atalanta s vremenom odluče dati doprinos i novoj operaciji na Sredozemlju.

 - Ovo je tek početak, sada počinje operativno planiranje, i nadam se da će operacija biti spremna za pokretanje već u lipnju - rekla je Federica Mogherini, visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Hrvatsku su na sastanku zastupale ministrica Vesna Pusić i zamjenica ministra obrane Višnja Tafra. U sklopu operativnih detalja isplanirat će se i doprinos svake države koja se želi uključiti u ono što Talijani nazivaju "ratom protiv krijumčara ljudima". 

- Odluka je donesena, no za veći dio realizacije te odluke potrebna je rezolucija UN-a - rekla je ministrica Pusić, dodavši kako je Vijeće EU dogovorilo 4 točke. Prva je obavještajna suradnja među državama EU u detektiranju kriminalnih krijumčarskih skupina. 

- Druga točka je ukrcavanje međunarodnih snaga na brodove s migrantima koji plove pod libijskom zastavom, za što je potrebna dozvola libijske vlade ako se to čini u libijskim vodama, odnosno dozvola Vijeća sigurnosti UN-a ako se to čini u međunarodnim vodama. Treća točka je uništavanje i zapljena tih brodova, za što je također potrebna odluka UN-a - rekla je Pusić.

Četvrta točka je okončanje misije, no nitko ne zna kad će operacija, koja tek počinje, biti uopće završena.  Rezolucija UN-a je u pripremi, no još se ne zna hoće li proći jer bi Rusija mogla uložiti veto, a nije sigurno ni hoće li EU dobiti dozvolu libijskih vlasti jer u toj zemlji ne postoji jedna, jedinstvena vlada. 

Vijeće EU danas je odlučivalo samo o pokretanju operacije protiv krijumčara, ne i o prijedlogu Europske komisije prema kojemu bi Hrvatska trebala zbrinuti 315 izbjeglica iz Sirije i još 1,73 posto migranata koji preplove Sredozemno more i zatraže azil u EU. No, Pusić je izjavila da ne vjeruje da će dovoljan broj država članica EU uopće pristati na takav prijedlog koji bi im nametnuo obvezujuće kvote izbjeglica i azilanata koje trebaju zbrinuti.