Hrvatska je po ugovaranju i isplati novca iz europskih fondova na začelju ljestvice članica Europske unije. Iako nam se europski novac nudi na pladnju, nismo ga u stanju iskoristiti. Lošija od nas je jedino Malta.
POGLEDAJTE VIDEO SPECIJAL:
- Kad govorimo o isplaćenim sredstvima, onda moramo reći da nismo imali što praktički niti ovjeriti jer nije bilo natječaja u prošloj godini, to su stvari kojima svjedočimo - ustvrdila je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac.
Listu uspješnih zemalja predvodi Mađarska. Prema podacima EU za 2017. naši susjedi od 29,6 milijardi ugovorili su čak 19,9 milijardi eura. Ministrica Žalac za loše rezultate izvlačenja europskog novca okrivila je prethodnike. Među njima je i njezin kolega iz Vlade Tomislav Tolušić, od kojeg je preuzela ministarstvo. No kritika ministrice nisu pošteđeni ni sadašnji suradnici.
- Nažalost, još čekam zahtjeve za nadoknadom sredstava od velikih projekata i s tim nisam zadovoljna te tu moramo jako puno napraviti iskoraka - izjavila je Žalac.
Ministrica je izvijestila i da je ove godine premašen iznos ugovorenih sredstava.
- To je do kraja godine više od 17 milijardi kuna - poručila je.
918 milijuna eura - toliko smo do sada uspjeli iskoristiti za svoje projekte
Bivši ministar europskih fondova Branko Grčić kao najveći problem za ove porazne podatke vidi diskontinuitet vlada. Naveo je kako je za njegova mandata, uz puno muke, posložen sustav i značajno povećano povlačenje europskog novca. Napominje da je sustav kompletno narušen jer smo u kratkom roku imali dva ciklusa izbora i dvije vlade. Iz sustava su zbog promjena vlasti, kaže, morali otići izučeni, istrenirani profesionalci, koji su se u četiri godine educirali za projekte vezane za EU fondove.
- Samo uz profesionalce, koji su bili nestranački ljudi, sustav može dati rezultate. Sve drugo je politiziranje. Opozicija i pozicija trebaju se dogovoriti da se takve ljude ne dira jer oni moraju odraditi ozbiljan posao. Ljudi koji su morali otići nisu bili SDP-ovi ljudi, nego odgovorno tvrdim da su bili najbolji ljudi u sustavu - ustvrdio je Grčić.
Kao problem navodi i što je bivši ministar Slaven Dobrović promijenio odnos prema centrima za zbrinjavanje otpada, što je također usporilo proces niti je ugovoren ijedan novi projekt iako je u tom sustavu riječ o golemim novcima.
- Proces pripreme i ugovaranja projekata je, neću reći, stao, ali je jako usporen - rekao je Grčić navodeći da se jedino u sektoru voda i odvodnje stvari koliko toliko kreću.
Bivši ministar od premijera Andreja Plenkovića očekuje da svojim utjecajem osigura da se ponovno na mjesečnoj bazi objavljuju informacije o ugovorenim i isplaćenim projektima.
- Mi smo imali tu praksu, ali Vlada je to maknula očito da se prikriju loši podaci - smatra Grčić. Podsjetio je da je ministrica slala pisma pojedinim ministrima oko upravljanja fondovima, no napominje da to nije dovoljno.
- Slanje pisama nema nikakvog efekta. Ministrica Žalac s premijerom mora oformiti koordinacijsko tijelo koje se mora sastajati najmanje jednom tjedno kako bi se napravio pritisak na sve službe i javna poduzeća, ali i lokalnu samoupravu da se jače uključe te da se osigura brža priprema projekata - rekao je Grčić.
9% ukupnog novca iskorišteno je za financiranje EU projekata
Ivana Maletić razloge za ovako loše rezultate korištenja EU sredstava vidi u tome što se s pripremama projekata nije počelo na vrijeme. Pripremu financijske omotnice teške 10,7 milijardi eura, koliko Hrvatska ima na raspolaganju iz strukturnih fondova u razdoblju od 2014. do 2020., trebalo je početi pripremati još 2012. i 2013. godine, navodi europarlamentarka.
- Ono što se ranije nije napravilo sad je teško nadoknadivo. U vrijeme SDP-ove vlade fokus je bio na malim novcima i mijenjali su administrativno cijeli sustav - rekla je Maletić, no svjesna je da međusobno prebacivanje krivnje s jedne vlade na drugu neće nikome previše pomoći.
Uvjerena je da se iskorištavanje europskih fondova može i mora popraviti.
- Moramo se pretvoriti u veliko gradilište i svake godine vidjeti 30 milijardi eura koji dolaze iz EU fondova. Nad velikim projektima Vlada mora bdjeti - poručila je Maletić. Napominje i da je jako važna edukacija ljudi koji rade na tim projektima.
- Trebamo okupiti ljude koje imamo u državnom sustavu i privatnom sektoru. Nemamo kapaciteta za puno projekata, ali trebamo se fokusirati na one gdje ih imamo. To su u vodno gospodarstvo, istraživanja, razvoj, inovacije te kulturna baština - rekla je Maletić.
Zaključuje i kako bi država trebala uložiti puno više novca za pripremu projekata čak i pod cijenu povećanja deficita.