Sačekuša na poduzetnika Michaela Ljubasa podsjetila je na vremena kada su takve scene bile relativno čest prizor na zagrebačkim ulicama. Iako za sada nije poznato ima li napad na Ljubasa veze s hrvatskim podzemljem, moguće je da će i zbog ovog slučaja policija zaviriti u svoju plavu knjigu.
Hrvatska policija, naime, poput zemalja u okruženju, ima takozvanu tajnu “plavu knjigu kriminala i kriminalaca” u kojoj su poimenično upisani svi “junaci” hrvatske kriminalne scene. A u Hrvatskoj ima 40 bandi s tim da njih 10-ak vlada ograniziranim kriminalom u zemlji. Knjiga se ažurira svake godine te je dostupna samo šefovima i specijaliziranim policijskim odjelima za borbu protiv organiziranog kriminala.
Znaju sve o njima
Uz ime s nadimkom te “svježu” fotografiju s opisima ožiljaka i tetovaža za svakog zabilježenog kriminalca do u tančine se opisuje njihova kriminalna prošlost i sklonosti. Tu su i njihove alternativne adrese, navike, vještine, hobiji, telefonski brojevi, vozila koja koriste, tko su im prijatelji, poznanici, ljubavnice, omiljena poput broja cipela.
Hrvatski su kriminalci tako razvrstani po grupama i vrstama kriminala kojim se bave u svih dvadeset županija. Takva evidencija kriminalaca, u koju nerijetko zavire i agenti iz tajnih službi, istražiteljima i te kako pomaže u razrješavanju najsloženijih zločina. Svaki od evidentiranih kriminalaca iz “plave knjige” je pod posebnom policijskom paskom.
Bande uvijek ispred
Gotovo se u svakom momentu zna je li koji kriminalac izvan zemlje. Koristeći zakonske okvire, glavne “junake” policijskih kartoteka se po potrebi, mjesecima prisluškuje, tajno prati, pa čak i snima sofisticiranim videokamerama. Elektronička pošta im se čita bez ikakvih problema. Za probijanje unutar zatvorene bande istražiteljima nerijetko pomažu odani doušnici. U složenijim slučajevima u kriminalnu grupu se ubacuje i infiltrira policajac (undercover) koji, po potrebi, danonoćno živi s kriminalcima. Ti ljudi su toliko istrenirani i uvježbani da ih se u brojnim infiltracijama među kriminalce nikad nije “provalilo”. No unatoč tom moćnom alatu policija ima i niz poteškoća.
- Unatoč svoj modernoj tehnici s kojom raspolažemo, danas nam je teže raditi jer nam je infastruktura na terenu ravna nuli. Postoje tajne mjere, prisluškivanja, praćenja, analitičke obrade podataka, prikriveni istražitelji ali vjerujte da mi ne znamo što se dešava u podzemlju. Stječe se dojam da uvijek reagiramo na posljedicu. Nema signala iz podzemlja da nešto preveniramo. Danas takve informacije iz podzemlja prije dobijemo iz Amerike i od njihove policije nego li od našeg operativca s terena. Služba više nema informatora, onih pravih koji upozoravaju da se nešto opako priprema. Mnogi kolege policajci završavaju na stegovnim postupcima i gube posao samo zbog toga što im se za analiza telefonskih razgovora nađu kontakti s nekim iz kriminalnog svijeta bez imalo provjere o čemu se tu radilo i ljudi su počeli samo čuvati posao. Sa starim lopovima se još i moglo. Za uzvrat ste mu mogli nešto i dati, pa čak u interesu nekih istraga progledati i kroz prste za sitne prekršaje poput parkiranja ili prebrze vožnje. Međutim, uvjeren sam da danas u državi ne postoji policajac koji je duboko u kriminalnoj skupini i da crpi informacije od njih. Takvi više ne postoje. Prije 15-ak godina u državi je bilo stotinu takvih operativaca koji su mogli ući u bilo koji gang. Danas toga više nema - priča naš sugovornik o policijskim slabostima današnjeg doba.
Regionalna suradnja bandi
Hrvatski kriminalci tradicionalno “rade” regionalno unutar države, ali nerijetko su povezani posebno s kriminalcima iz zemalja raspale Jugoslavije i drugih europskih zemalja. Za današnje lopove državne granice kao da i ne postoje. Šverceri ljudi, droge, oružja, duhana i svega onoga što donosi veliku zaradu u takozvanom transnacionalnom kriminalu iznimno su povezani. Za naručene mafijaške likvidacije, zbog zametanja tragova, gangsterske bande surađuju i rade po principu razmjene - ja tebi, ti meni. Nakon vala mafijaških likvidacija od 1997. do 2002. podzemlje se konsolidiralo. Bande naoko miruju i bave se svojim “poslom”.
Zagrebačku kriminalnu scenu čini 15-ak skupina
Da mafijaši na ovim prostorima itekako dobro surađuju, kao i prije Domovinskog rata, pokazalo je suđenje hrvatsko-srpskim mafijašima koji su u centru Zagreba ubili Ivu Pukanića. I ubojice srpskoga premijera Đinđića, Simović i Kalinić, za kojima se godinama tragalo, skrivali su se u Zagrebu. Zagrebačku kriminalnu scenu čini petnaestak dobro organiziranih kriminalnih skupina razdijeljenih po kvartovima i vrstama kriminala. Pet je većih i desetak manjih grupa specijaliziranih gotovo za svaku vrstu kriminala. Sve naginju širenju svoga carstva. Svaka banda ima od tri do desetak istaknutijih članova. Brojnije skupine imaju piramidalni ustroj poput onog u sicilijanskoj mafiji s tri osnovne razine.
Boss, posrednici, vojnici
Na vrhu piramide u pravilu je gangsterski boss, a na dvije niže razine su posrednici i takozvani vojnici, izvršitelji.
Ovakvim mafijaškim ustrojem štiti se nalogodavca, što istražiteljima znatno otežava dokazivanje njihove međusobne povezanosti. Vođe čuvaju do zuba naoružani kriminalci. Za postizanje cilja ne prezaju ni od najbrutalnijih metoda ucjene i zastrašivanja. Nakon Zagreba najviše organiziranih bandi je u Splitu, Osijeku, Rijeci i Puli te drugim većim središtima i gotovo sve naginju proširenju kriminala i teritorija. Kriminal je njihovo zanimanje i svakidašnjica. Nakon prijašnjih poslovnih aktivnosti, među kojima su bili i likvidacije te posuđivanje novca uz goleme kamate, danas to rade puno suptilnije. Uglavnom se bave prijetnjama, iznudama i reketom, dok su većinu kriminalom stečeni novac odavno uložili u legalne poslove.
Obrnu milijardu eura
Pretpostavka je da se samo na organiziranom kriminalu u godinu dana u Hrvatskoj zavrti blizu milijardu eura, dok je “tamna” brojka, kako kriminala tako i zarade, znatno veća. Naime, Hrvatska je uz četrdesetak domaćih bandi premrežena i mafijašima iz inozemstva bez obzira na granice i nacionalnu pripadnost. Najčešće dolaze iz zemalja u okruženju. Iz petnaestak različitih grupa razdijeljenih po vrstama kriminala, policija povremeno nadzire 50-ak aktivnijih kriminalaca povezanih s domaćim bandama. Njihov stvarni broj je i nekoliko puta veći. Uz “solo” igrače, inozemni mafijaši u Hrvatskoj najčešće rade u manjim grupama. Svi međusobno dobro surađuju. Udružuju se i ostaju zajedno dok ne obave posao i podijele plijen, nakon čega se razilaze do nove prigode za zločin.
Cijeli hrvatski teritorij međusobno su podijelili po vrsti kriminala kojim se bave.
Najviše inozemnih kriminalaca je u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Puli i drugim većim središtima. Naručena smaknuća, krijumčarenje droge, ljudi, skupih automobila i umjetnina, krivotvorenje te pranje novca samo su dio kriminalne lepeze koja i stranim mafijašima u Hrvatskoj godišnje donosi desetke milijuna eura.
Uvukli su se i u svijet profesionalnog sporta, gdje namještanjem rezultata enormno zarađuju varajući na kladionicama. Viđeniji kriminalci i šefovi bandi “prljavi” novac, a da bi mu zameli trag, investiraju u unosne poslove diljem svijeta, a sve na imena bliže i daljnje rodbine. Podmićivanjem mafijaški pipci sežu i do samih vrhova vlasti, kako u Hrvatskoj tako i u gotovo svim zemljama u okruženju. Sudeći po brojnim policijskim evidencijama stječe se dojam da policija o istaknutijim domaćim i stranim kriminalcima zna ama baš sve, pa stoga javnost nerijetko ostane začuđena kad okorjeli inozemni kriminalci uspijevaju neopaženo počiniti najgnjusnije zločine poput onoga u listopadu 2008. godine, kad je srpska mafija s hrvatskim pomagačima u središtu Zagreba eksplozivom doslovce raznijela novinara Ivu Pukanića i Niku Franjića.
Strani mafijaši ubijali u Hrvatskoj
Strani kriminalci u Hrvatskoj, u težnji za proširenjem svoga kriminalnog carstva, utočište pronalaze u većim središtima, teritorijalno raspoređeni po snazi klana i vrsti posla. Zagreb je postao središte dijela srpsko-crnogorskih bandi. Dio Zagreba, Primorje, Rijeka, Istra i Dalmacija “rezervirani su” za najbrojnije albanske bande u Hrvatskoj. Talijanski mafijaši, slovenski i oni iz Mađarske svoje mjesto na kriminalnoj sceni Hrvatske pronalaze u pograničnim dijelovima. Svi “jači” kriminalci nerijetko se služe krivotvorenim dokumentima.
Pojavili se i ruski mafijaši
Poznati su slučajevi da zloglasni srpski, ruski i ini mafijaši koji žive ili se skrivaju u Hrvatskoj imaju ili su imali hrvatsku putovnicu, bilo legalnu bilo krivotvorenu. Tako je ozloglašeni vodeći šef ruske mafije Semjon Mogiljević s hrvatskom putovnicom godinama nesmetano živio i “radio” u Zagrebu.
Isti privilegij lagodnog života u Zagrebu s hrvatskim dokumentima imao je i “balkanski kralj duhana” Stanko Subotić Cane te mnogi drugi. Takvim kriminalcima hrvatske putovnice mogli su priskrbiti samo ljudi iz vrha obavještajnog sustava ili politike. Albanske bande u Hrvatskoj, koje u pravilu dolaze s Kosova, iz Makedonije i Albanije, uglavnom su naslonjene na već dobro uhodane i udomaćene organizirane kriminalne grupe i pojedince. U Hrvatskoj djeluju i mafijaške skupine iz Rusije. Osnovna kriminalna aktivnost ruskih mafijaša je krijumčarenje oružja i droge, trgovina ljudima i pranje novca. Ruska mafija vrlo dobro surađuje sa srpskom, bugarskom te talijanskom i kolumbijskom mafijom.
Klicu su povezivali s bandom s istoka Zagreba
Vinko Žuljević Klica ubijen je u dobro organiziranoj sačekuši koja ima sva obilježja mafijaške likvidacije. Klicu je policija povezivala s tzv. bandom pridošlice i zaštitari, koja djeluje na istoku Zagreba, no njihove sumnje da je upleten u različite nezakonite poslove nikada nisu potvrdile sudske presude.
Prije dvije godine bio je prijavljen za pokušaj iznude, no kaznena prijava nije podignuta.
Prošlo je više od sedam mjeseci od brutalnog ubojstva Vinka Žuljevića Klice, a ubojice ni nalogodavci još nisu uhićeni.
U Splitu se bave reketom i ‘zaštitom’
Solo igrači te nekoliko mafijaških skupina dilera, iznuđivača i reketara vladaju Splitom. Najjaču grupaciju među kriminalcima čine ljudi koji su iskustvo s oružjem stekli u državnim službama i koji su postali pravi specijalisti za prisilno plaćanje zaštite i reket. Splitsku kriminalnu scenu, slično kao i u Zagrebu, upotpunjuju krijumčari ljudi, svodnici i organizatori prostitucije te kradljivci automobila.
Riječani se drže droge, oružja i prostitucije
Riječki kriminalci godinama drže primat u krijumčarenju oružja i većih količina droge morskim putem. Noćnoredarsku kriminalnu scenu koju prate prostitucija, iznuđivanje, reket i ucjene, upotpunjuje banda u kojoj su mahom ljudi iz vojno redarstveno-sigurnosnog sustava. Među nekoliko jakih skupina izdvaja se grupa s otoka Krka, koja se specijalizirala za kriminal s podvođenjem djevojaka.
Albanci su glavni u dilanju heroina
Albanske kriminalne grupacije u Zagrebu drže primat u krijumčarenju heroina hrvatskom dionicom takozvane balkanske rute, prostitucijom, krijumčarenjem zlata te ljudi od istoka prema zapadu. Za razliku od ostalih, albanske kriminalne skupine uglavnom su tradicionalno zatvorene unutar obiteljsko-rodbinskih veza, tako da se među njih zbog njihovih običaja i jezične barijere iznimno teško prodire.
‘Zagrebački dečki’ su pod nadzorom?
Jedna od opasnijih zagrebačkih bandi su takozvani zagrebački dečki. Njih 30-ak ogrezlih u kriminalu, svi s podebljim policijskim dosjeima, već godinama u središnjem i zapadnom dijelu grada drže monopol u kriminalnome miljeu. Predvodi ih najveći zagrebački kamatar, koji danas slovi za uglednog i imućnog poduzetnika s legalnim poslovima koji u vlasništvu ima mnogo nekretnina višemiljunske vrijednosti. Osnovne kriminalne djelatnosti skupine su šverc drogom, kamatarenje, reketarenje, iznuđivanje, otmice, premlaćivanja, utjerivanje dugova te pružanje prisilne “zaštite“. Većina bande bila je zahvaćena različitim policijskim akcijama. Malo toga im je dokazano, pa su danas gotovo svi, iako i dalje pod snažnim policijskim nadzorom, na slobodi.
Banda koja se bogati na očajnim ljudima
Krijumčari ljudi godišnje zgrću milijune eura. Procjenjuje se da svake godine stotine tisuća ljudi dobro uhodanim krijumčarskim rutama pokušava iz istočne Europe doći do boljeg života na Zapadu. Krijumčari samo za trasu prevođenja kroz Hrvatsku mogu od svakoga ilegalca zaraditi i po 100 eura. Iznimno su dobro organizirani, a dobit dijele prema hijerarhijskoj ljestvici.
Skupina iz Dubrave ima puno nekretnina
Desetak pripadnika bande iz Dubrave svoj ugled u zagrebačkom podzemlju steklo je u posljednjih 20-ak godina čineći kriminalna djela s tzv. elementima nasilja. Sumnjičeni su zbog iznuda, nasilja, teških ozljeđivanja, kamatarenja i protupravnih naplata. Povezivalo ih se i sa švercom droge. Nakon burne kriminalne prošlosti većina ih je stekla ugled uzornih građana s mnogim nekretninama u vlasništvu.
Specijalizirali se za prostituciju
Jedna od uhodanijih kriminalnih branši bavi se isključivo podvođenjem i organizacijom prostitucije. Unatoč statističkim pokazateljima, koji nisu zabrinjavajući, prostitucija je u Hrvatskoj iznimno dobro organizirana i cvate. Kriminalci vezani uz prostituciju također su hijerarhijski ustrojeni i po tom principu se dijeli zarada. Djevojke u lancu prostitucije nerijetko su žrtve okrutne trgovine ljudima.