Hrvatska je jedina od 28 država članica EU koja je u srijedu na sastanku Vijeća u Bruxellesu glasovala protiv prijedloga da se ubrza tempo smanjivanja emisije stakleničkih plinova.   

Dok je Hrvatska jedina bila protiv, Mađarska i Poljska ostale su suzdržane, a ostalih 25 članica prihvatilo je prijedlog, potvrdili su iz visokih političkih izvora u Bruxsellesu za Večernji list.

Hrvatsko protivljenje nije zaustavilo politički i ekološki projekt, točnije, reformu europskog Sustava trgovanja emisijama (ETS) u kojem Hrvatska sudjeluje od 2013. godine. Svrha projekta je smanjenje stakleničkih plinova, najbitnije ugljičnog dioksida, pomoću tržišnog ograničenja i trgovinskog sustava radi čega će se podići cijena tone ugljičnog dioksida koji sada iznosi 7, 7 eura. Ovom reformom EU će biti u boljem položaju da ispuni obavezu preuzetu u okviru Pariškog klimatskog sporazuma prema kojem se mora smanjiti emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 posto do 2030.   

Kako bi se to postiglo od 2021. godine dozvoljene kvote zagađenja bit će smanjne 2,2 posto godišnje u odnosu na dosadašnjih 1,74 posto. Novac za modernizaciju postrojenja dobit će samo one države čiji je BDP manji od 35 posto prosjećnog BDP-a EU. Novac će države koristiti kako bi prešli na manje štetna goriva za okoliš. Također, države koje pretrpe štetu jer će iz njih otići industrija u treće zemlje imat će pravo na novčanu naknadu.

Nakon političkog dogovora između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije formalno odobrenje morat će dati Europski parlament i Vijeće, a direktiva će stupiti na snagu 20 dana nakon objavljivanja u Službenom listu EU. 

- Prijedlog direktive stavlja Hrvatsku u neravnopravan položaj u odnosu na druge članice kad je riječ o ukupnoj količini emisijskih jedinica koje države članice prodaju na dražbama - rekli su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike. 

Dodaju kako tekst Izmjene Direktive ostavlja mogućnost naknadne interpretacije kad je u pitanju izračunavanje dražbovnih prava što nije slučaj s ostalim državama članicama. Radi toga je RH tražila da se propišu kriterij za izračun hrvatskog dijela dražbovnih prava.

Zastupnik u Europarlamentu Davor Škrlec čudi se zašto je Hrvatska glasala protiv kad bi iz fondova mogla povući novac za modernizaciju industrije.

Za Večernjak je rekao da je kod nas glede smanjenja emisija ugljičnog dioksida jako lobirala cementna industrija.