Jedan posjet makedonskog liječnika zaraženog Covid-19 i njegove obitelji djelatniku naše bolnice (detalji poznati redakciji) otvorio je veliko pitanje – hoćemo li postati poželjna zdravstvena destinacija za liječenje od korone.
Samo u riječkoj bolnici troje najtežih pacijenata ovaj tjedan bili su iz Srbije, Kosova i Makedonije.
- Prosječna dob je 60 godina, a od njih devetero sedam ima upalu pluća, koje su različitog intenziteta zahvaćenosti. Troje bolesnika trajno je ovisno o kisiku. Troje najtežih bolesnika su importirani slučajevi. Jedan je iz Srbije, jedan s Kosova, koji se dobro oporavlja i sprema za otpust iz bolnice, a jedan iz Makedonije, koji je primljen prije tri dana – potvrdila je predstojnica Klinike za infektologiju KBC-a Rijeka prof. dr. Biserka Trošelj Vukić za Novi list.
POGLEDAJTE VIDEO Potukle se zbog nenošenja maske
U razgovoru s našim liječnicima otkrili smo njihovu bojazan da se zbog popuštanja mjera u ime turizma otvorila mogućnost stranim državljanima da se liječe kod nas, a to su, prema svemu sudeći, već počeli koristiti.
- Proteklog vikenda u bolnicu na obali došla je rodbina iz Makedonije kako bi posjetila bolničkog djelatnika. Pri ulazu su im djelatnici bolnice mjerili temperaturu te se ispostavilo kako muškarac ima povišenu temperaturu te da kašlje, što su ujedno prvi simptomi – priča nam hrvatski liječnik koji radi u toj bolnici.
Odmah su ga poslali na testiranje i sutradan je potvrđena korona. I jedan djelatnik bolnice potom se zarazio, no nasreću, bio je vikend, pa time i manja fluktuacija djelatnika i pacijenata te situacija, barem zasad, nije eskalirala. Zbog ovoga su svi koji su bili s tom obitelji u kontaktu testirani i za sve ostale su nalazi dosad negativni.
No nakon ovog slučaja, kao i brzinskog pregleda oboljelih turista, postavlja se pitanje jesu li stranci, osobito iz trećih zemalja, u čijim zemljama bukti korona, Hrvatsku prepoznali kao destinaciju za liječenje Covid-19 jer imamo “besplatno” zdravstvo i vrhunske liječnike.
- Muškarac iz Makedonije inače je također liječnik, pa teško da u vrijeme pandemije i uz simptome koji nisu bili bezazleni nije posumnjao prije dolaska u Hrvatsku da ima koronu. On, naravno, nije jedini stranac koji se liječi u našim bolnicama. Ne znamo što nas na jesen ček kad se korona pomiješa s ostalim respiratornim i plućnim bolestima, koliko će bolnice i zdravstveni djelatnici biti opterećeni. Treba na vrijeme razmišljati o cijelom sustavu i hrvatskim pacijentima koji primarno plaćaju naše zdravstvo jer nastane li navala izvana, kako ćete nekome reći da za njega nema respiratora. Stvari treba na vrijeme posložiti – smatra naš liječnik.
- Na granici vas pitaju kamo idete i, ako ostajete u Hrvatskoj, traže od vas adresu. Onima kojima je cilj liječenje ovdje nije problem ostaviti adresu rodbine ako je imaju ili rezervaciju smještaja. Turista koji je pozitivan i dođe u bolnicu s temperaturom niti jedan liječnik ovdje neće poslati kući. Tako da bismo zaista mogli postati poželjna destinacija za liječenje korone – kaže nam liječnik.
Vili Beroš kaže da su to pojedini slučajevi koji zasad ne upućuju na trend.
Ministar je još u ožujku pojasnio kako će za sve oboljele u Hrvatskoj liječenje od Covid-19 biti besplatno.
- Bolničko liječenje svim osobama oboljelima od koronavirusa u Hrvatskoj će biti. Troškove liječenja za sve osobe koje imaju zdravstveno osiguranje pokrit će HZZO, dok će troškovi liječenja za osobe koje nemaju zdravstveno osiguranje biti plaćeni iz državnog proračuna – rekao je Beroš 13. ožujka.
A za strane državljane su tada iz Ministarstva zdravstva navodili sljedeće: "Svi troškovi liječenja od Covida-19 za strane državljane koji dolaze iz zemalja Europske unije (EU), iz zemalja Europskog gospodarskog pojasa (Norveška, Island i Lihtenštajn), Švicarske te iz zemalja koje imaju međunarodne ugovore s Republikom Hrvatskom, ako ih HZZO podmiri, bit će u konačnici naplaćeni od njihovih inozemnih zdravstvenih osiguranja. Troškove liječenja od Covida-19 za strane državljane iz drugih, neeuropskih zemalja koje nismo prethodno naveli, podmiruju pacijenti, te im kasnije troškove refundiraju u njihovim zemalja ovisno kakva su putna ili agencijska osiguranja eventualno ugovorili prije putovanja."