Valja napomenuti da je ovaj izračun učinjen na 4,1 milijun stanovnika, kada bi se računao prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva, odnosno na 3,88 milijuna, brojka bi bila i lošija.
To potvrđuje i zablude o manjoj opasnosti novog soja. "Omikron je blaža varijanta korone pa posljedice neće biti tako razorne kao kod delte, mogli bismo popuštati mjere jer se bolnice ne pune previše, imamo blagi pad zaraženih ili njihov broj stagnira"... Sve su to zavaravanja i pokušaji da se relativizira opasnost od pandemije korone koja, nažalost, u Hrvatskoj i dalje odnosi velik broj žrtava, odnosno dnevno više od 50.
I prošlotjedni podaci Državnog zavoda za statistiku dali su realnu sliku onoga što je korona učinila u Hrvatskoj u protekle dvije godine jer je samo u 2021. umrlo 63.611 osoba ili njih 12.000 više u odnosu na predepidemijsku godinu. Zavod također naglašava da je od ožujka 2020., kad je počela pandemija, do prosinca 2021. porastao broj umrlih za 16,9 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za to razdoblje, odnosno umrlo je 16.146 više hrvatskih građana.
Prema privremenim podacima DZS-a, lani je u Hrvatskoj umrlo 31.724 muškarca i 31.887 žena. To znači da je u odnosu na predepidemijsku godinu umrlo 6372 muškarca i 5445 žena više, što je, dakako, posljedica pandemije koja traje više od dvije godine. No, te crne brojke mogle su biti ipak bitno manje frustrirajuće da su se građani Hrvatske cijepili kao građani većine zemalja EU.
Naime, broj umrlih u posljednjih tjedan dana to potvrđuje pa tako, primjerice, Nizozemska i uz velik broj zaraženih nije zabilježila niti jednu smrt zbog covida-19, Njemačka je imala deset umrlih, Austrija, koja je uvela obvezno cijepljenje, 11, a Švedska, Španjolska, Portugal i Danska imali su dvadesetak umrlih na milijun stanovnika u posljednjih tjedan dana. Sve su to zemlje s visokom cijepljenošću što očito daje rezultate, piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.