Svake godine Hrvatska za preko sto milijuna kuna uveze skupih lijekova napravljenih iz krvne plazme. To ne bi bilo sporno da plazma nije hrvatska, naša, koja se preraditi, međutim, može samo vani. Sve je to radio Imunološki zavod dok 2013. godine zbog zastarjelosti procesa, neulaganja i zanemarivanja nije stao i s tom proizvodnjom.
Danas Imunološki plazmu samo prikuplja u transfuzijskim centrima, a onda ju šalje na postupak dorade, tzv. frakcioniranje van, u Octapharmu, da bi se otamo u Hrvatsku vraćala kao gotov lijek - imunoglobulini i albumini.
Prema podacima Slobodne Dalmacije, Imunološki litru plazme od transfuzijskih centara otkupljuje po 200 kuna, a onda ju švicarskoj Octapharmi prodaje za 300 kuna. U Hrvatsku se zatim plazma vraća u lijekovima koje je nekad proizvodio i sam Imunološki. Ti su lijekovi sve skuplji zbog sve rigoroznijih provjera krvi.
Kako su 24sata pisala još prije tri godine, interventni izvoz plazme iz Imunološkog zavoda odobrili su ministar zdravstva Milan Kujundžić i njegov prethodnik Darijo Nakić, kako ona ne bi propadala u Hrvatskoj. Doze albumina koje je radio Imunološki bile su od 270 do 430 kuna, a doze imunoglobulina od 650 do oko 1250. Prerada plazme u lijekove unosan je posao, i sad ga vodi švicarska tvrtka.
Prema službenim podacima države, sedam transfuzijskih centara u Hrvatskoj godišnje od dobrovoljnih davatelja prikupe čak 200.000 doza pune krvi. Iz toga se proizvede oko 50.000 litara plazme koja u gotovo 60 posto slučajeva služi prilikom transfuzijskog liječenja, a ostatak se šalje na preradu u lijekove. Sve te lijekove je prerađivač po ugovoru dužan plasirati u Hrvatsku, za potrebe naših bolesnika.
Ravnatelj Imunološkog zavoda Vedran Čardžić demantira navedene cijene po kojoj otkupljuju, i zatim prodaju plazmu, te kaže kako one ovise o vrsti plazme. Budući da nam, nakon transfuzija, ostaje tek oko 20 tisuća litara “viška” plazme za lijekove, koju se u Hrvatskoj više ne može prerađivati, ona odlazi van, samo jednom prerađivaču, koji povratno lijekove od te plazme distribuira samo u Hrvatsku, i po cijenama s liste lijekova.
Da bi se opet Imunološkom isplatila vlastita proizvodnja, trebalo bi mu oko sto tisuća litara plazme godišnje, pa se razmišlja, ako bude novog proizvodnog pogona, plazmu prikupljati onda i u susjednim zemljama. Dotad je plan, za devet mjeseci, frakcioniranje ubuduće plaćati (sad ga se ne plaća), ali da lijek onda nosi ime Imunološkog zavoda.
- Cijena plazme je definirana ugovorom Imunološkog i Octapharme sukladno cijenama plazme na tržištu, a cijena lijekova je definirana u okviru cijena lijekova s liste HZZO-a, kaže Ministarstvo zdravstva na upit prodajemo li jeftino plazmu, da bi vratili skupe lijekove.