Plan konvergencije koji je Vlada uputila Europskoj komisiji predviđa ukupan fiskalni napor odnosno uštede od 1,5 posto BDP-a iako je lani bio planiran na 1 posto BDP-a. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić pojasnio čemu ta rezerva:

- Zahtjev je 1 posto i dajemo 1,5 posto jer očekujemo da neće sve biti priznato kao strukturni fiskalni napor. Mislim da iz predloženog možemo izvući 1 posto strukturnog fiskalnog napora što bi po našoj procjeni trebalo biti dovoljno za ovu godinu - rekao je Grčić.

Upozorio je da će 2016. biti izazovna godina pa su mjere za narednu godinu odrađene s posebnom pažnjom. Korigirana je i stopa gospodarskog rasta i to na 0,4 posto, a Grčić kaže da je riječ o konzervativnoj procjeni.

- S obzirom na najnovije makroekonomske pokazatelje mogli bi u ovoj godini možda doći i do više stope gospodarskog rasta od 0,4 posto koji smo procijenili - izjavio je.

Za 2016. rast BDP-a procjenjuje se na 1 posto, u 2017. raste na 1,2 posto dok je u 2018. projekcija da će BDP rasti 1,5 posto. Deficit u prošloj godini procijenjene na 5,7 posto što je više od očekivanog, a Grčić navodi da je to zbog činjenice da je 0,7 do 0,8 posto deficit veći iz metodoloških razloga.

- Činjenica je da je taj deficit još uvijek visok i da smo u fiskalnim projekcijama za koje želimo da budu realne, procijenili smo da će smanjenje deficita ispod tri posto trajati godinu dana dulje nego šo je to prošle godine bilo projicirano - izvijestio je Grčić.

Govoreći o javnom dugu čiji se rast reformama planira zaustaviti pa ga onda i smanjivati, Grčić je naveo da se on trenutno nalazi na razini 85 posto BDP-a, što je ističe, nešto ispod EU prosjeka.

- Naš cilj je sa smanjenje deficita osigurati i zaustavljanje daljnjeg rasta javnog duga. Procjena je da bi se to moglo dogoditi 2017. godine sa maksimalnom razinom od 92,6 posto BDP-a. Nakon toga projekcije pokazuju da bi trebalo doći do njegovog smanjivanja. Za to je napominje važno da se sve reforme koje su najavljene i ostvare. Iako je deflacija nešto što je ne ide u prilog fiskalnoj konsolidaciji no napominje da se zato moraju činit veći napori.

'Nismo odustali od poreza na nekretnine'

Porez na nekretnine bio je sastavni dio plana konvergencije u prošlog godini, a taj porez treba se početi primjenjivati ove godine. Postavilo se i pitanje je li se od njega odustalo.

- Ta priča ostaje, nije izbrisana no jedino je pitanje tajminga. Procjena je da još nismo spremni s obzirom na stanje zemljišnih knjiga i da nismo spremni formirati poreznu bazu. Zato imamo alternativnu mjeru koja je ugrađena, a odnosi se na poboljšanu i pojačanu naplatu komunalne naknade koja jest neka vrsta poreza na imovinu - zaključio je Grčić.

O uvođenju eura

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić prije sjednice Vlade u četvrtak komentirao je ulazak Hrvatske u eurozonu, nakon što je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović najavila kako očekuje da će Hrvatska uvesti euro do 2020. godine.

- Pet je ključnih kriterija koje treba ispuniti za ulazak u eurozonu. Otprilike tri od pet mi trenutno zadovoljavamo. To su niska razina inflacije, kamate koje ne odstupaju bitno od europskog prosjeka, tu je stabilnost tečaja za koji možemo reći da je ispunjen. Ostaju još dva problema, a to su deficit i javni dug. Moramo pričekati vrijeme u kojem će deficiti biti ispod 3 posto i moramo pričekati vrijeme u kojem bi javni dug bio ispod 60 posto. Ovaj prvi cilj i danas na prvoj točki Vlade ćemo objasniti kojom dinamikom će se odvijati fiskalna konsolidacija - kazao je Grčić koji očekuje da će Hrvatska deficit svesti ispod tri posto u 2017.

- Ostaje javni dug, u ovom trenutku je 85 posto. Taj javni dug treba zaustaviti. To neće biti lako. Naše projekcije za period od naredne tri godine govore da se javni dug penje negdje na 92 posto. Ako ispunimo sve mjere koje smo planirali tu bi se zaustavio daljnji rast. Međutim onda to treba smanjiti ispod 60 posto. Vi procijenite koje nam vrijeme treba za tako zbiljan cilj. Ja sam se i neki dan suzdržao od procjena, kad budemo sigurni u to onda ćemo reći to je ciljani datum - rekao je i dodao da će za to ipak trebati vremena.

Pad nezaposlenosti

Ministar je komentirao najnovije ekonomske pokazatelje prema kojima Hrvatska mjeri pad nezaposlenosti.

- U principu imate oprečne podatke između statistike Zavoda za zapošljavanje i onoga što se zove anketno mjerenje nezaposlenosti. Obrnuti su trendovi. Ono što je europska metodologija, jest anketna zaposlenost i nezaposlenost, gdje se pokazuje da se razina aktivne radne snage povećava već godinu i pol dana. Jedan dio njih sudjeluje, zaposleni su, a drugi su nažalost nezaposleni. To je dobar pokazatelj. To nije samo službena statistika, to je i privremeno zapošljavanje. Ozbiljne promjene se događaju na tržištu rada i zajedno s pozitivnim trendovima u gospodarstvu će sigurno imati posve vidljive efekte na smanjenje nezaposlenosti - rekao je Grčić.