U Hrvatskoj živi 294.930 žena s invaliditetom, što je 44 posto od ukupnog broja osoba s invaliditetom u državi, odnosno nešto manje od 15 posto od ukupnog broja žena u državi - pokazuje Izvješće o ženama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). 

Najveći broj žena s invaliditetom, njih 155.515 (53 posto), je u dobnoj skupini starijih od 65, dok je 108.337 (37 posto) žena u radno-aktivnoj dobi od  20 do 64 godine. U čak deset posto slučajeva invaliditet je prisutan i među djevojčicama odnosno djevojkama od nula do 19 godina. Najveći broj žena s invaliditetom ima prebivalište u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojima živi ukupno  31,7 posto žena s invaliditetom, no kad se udio žena s invaliditetom sagleda u ukupnom ženskom stanovništvu neke županije, podaci kažu da je njihov najveći broj u Šibensko-kninskoj županiji. U dječjoj dobi najviše ih je u Sisačko-moslavačkoj županiji, a u radno-aktivnoj dobi u Krapinsko-zagorskoj. U dobi iznad 65 godina i opet ih je najviše u Šibensko-kninskoj županiji. 

Najviše žena (34,2 posto) ima "oštećenje drugih organa i organskih sustava, prirođene anomalije i rijetke bolesti, njih 100.872, što je čak petsto žena na njih deset tisuća u državi. Slijede "višestruka oštećenja", koja ima 98.817 žena (33,5 posto) pa oštećenja lokomotornog sustava, koje ima 94.617 žena, a mentalna oštećenja njih nešto malo manje od 60 tisuća odnosno oko 20 posto - gotovo 300 žena na njih deset tisuća. Autizam, primjerice, ima 1.085 žena u Hrvatskoj. 

U prvoj skupini žena s "oštećenjem drugih organa i organskih sustava" najviše je žena koje boluju od zloćudne novotvorine dojke, pokazuju podaci. Oko 8,2 posto od ukupnog broja žena s invaliditetom ima stopostotno oštećenje, među njima su 34 braniteljice Domovinskog rata, a još ih 65 ima stopostotno oštećenje kao posljedicu ratnih ili poratnih događanja u Drugom svjetskom ratu. Ukupno je 1.263 braniteljica s invaliditetom, kao i 931 žena koja ima posljedice ratnih djelovanja iz Drugog svjetskog rata, ili je civilni invalid rata i poraća. 

Prema procjenama Ujedinjenih naroda (UN) problem invalidnosti je mnogo rašireniji nego što se inače misli: od deset
stanovnika svake zemlje barem je jedan u izvjesnoj mjeri osoba s invaliditetom, kaže izvješće. U Hrvatskoj prema  Zakonu o Registru osoba s invaliditetom  osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.