Hrvatska i slovenska strana su daleko od očiju javnosti detaljno pregovarale o problemu granice. Rezultat tih razgovora – kompromisni je okvir ili prijedlog rješavanja spora, doznaje Večernji list.

Prijedlog zajedničkog rješenja predstavljen je stranim državama i njihovim predstavnicima i izazvao je vrlo pozitivne komentare te je apostrofiran kao dobar i konstruktivan način kojim bi se počeo rješavati problem. No Slovenija se – iako je u razgovorima okvir ocijenila jako dobrim iako ga nije formalno prihvatila – ipak u zadnji tren povukla, i to za zadnjeg posjeta premijera Mire Cerara Zagrebu, iako postoje naznake da je prijedlog još “živ”.

Slovenija u početku bila zadovoljna

Nakon niza sastanaka na kojima su se bistrile pozicije i razgovaralo o tome što je prihvatljivo, slovenska je strana poručila Hrvatskoj da sve o čemu su do tad razgovarali konkretizira i stavi na papir. Reakcija Slovenije bila je takva da je taj formalizirani prijedlog, nakon što im je predočen, ocijenila jako dobrim. 

Obje bi države potpisale instrument koji bi se, na primjer, zvao Protokol o granici. Razgovaralo se o tome da bi imao određenu preambulu koja bi bila minimalistička, a u kojoj bi utvrdili o čemu se i jedna i druga država slažu i oko čega nema prijepora. Preduvjet svega toga jest taj da se dogovori i nacrta granica na kopnu i na moru te priloži na posebnim kartama koje bi bile dio tog protokola. 

Ta bi granična crta morala biti drukčija od one u arbitražnoj odluci, i na moru i na kopnu. S malim izmjenama i popravljanjem crte, za što je potrebna i politička volja, moguće je postići to da se izađe u susret objema državama te obje države mogu reći da su profitirale.

Cerar došao u Zagreb i sve odbio

Iako je Slovenija, nakon što je vidjela prijedlog na papiru, protokol ocijenila dobrim i solidnim, situacija se iznenada mijenja i 19. prosinca, slovenski premijer Cerar ga u Zagrebu odbija. Je li tomu kumovao sastanak koji je dan prije imao s političkim partnerima i oštra upozorenja “da ništa ne potpisuje” ili gubitak državničke hrabrosti, ne zna se, no očekivanja su – i iz međunarodne zajednice – da se nastavi s tihom diplomacijom i pronađe rješenje, piše Večernji.