Hrvatske žene puno ranije od Hrvata napuštaju obiteljski dom, obrazovanije su, ranije ulaze u bračnu zajednicu i uspješno drže “tri kuta kuće”.
Pokazuje to Eurostatova statistika. Osim prosječnog europskog muškarca, analizirale su se razlike između žena i muškaraca. Na temelju tih podataka Državni zavod za statistiku izradio je sličnu statistiku za RH. Zaključili su da Hrvatice u prosjeku tri i pol godine ranije od muškaraca napuštaju roditeljski dom. U brakove ulaze ranije nego Hrvati, no u odnosu na period od prije četrdesetak godina, današnje žene u Hrvatskoj sve se kasnije odlučuju na bračnu zajednicu. Starost nevjesti u tom se periodu povisila za šest godina. Hrvatice tako danas u prosjeku u brak ulaze najkasnije do 28. godine.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Činjenica jest da žene u mlađoj dobi sazrijevaju prije nego muškarci, odgovornije su i ozbiljnije. Sukladno tome, one i ranije odlaze iz obiteljskog doma te ranije stupaju u brak. To je, gotovo bih mogao reći, zakonitost vezana za odrastanje - kaže demograf Stjepan Šterc.
Što se tiče duljine života i dobi odlaska u mirovinu, također su vidljive velike razlike. Žene se u prosjeku umirovljuju četiri godine prije muškaraca, ali zato žive sedam godina dulje.
Istraživanje je pokazalo i da su Hrvatice obrazovanije od muškaraca, barem u visokom obrazovanju. U osnovnoškolskom obrazovanju u RH, pa tako i u EU, nema znatnih razlika između spolova. Ipak, tek petina muškaraca u Hrvatskoj završila je visoko obrazovanje, dok je istu stvar učinilo više od 25 posto žena. Unatoč tome, hrvatski muškarci imaju određenu prednost pri zapošljavanju, što se može iščitati iz postotka onih koji su zaposleni.
Iako su čak 60 posto diplomiranih studenata upravo žene, na rukovodećim položajima u RH je njih svega 30 posto, naspram 70 posto muškaraca. Unatoč boljem visokom obrazovanju, 2016. je u dobi od 15 do 64 godine bilo čak devet posto manje zaposlenih žena nego muškaraca.
- To je paradoksalno, ali je posljedica ovog političkog sustava. To se odražava i u broju žena, primjerice, u Saboru, radnim tijelima i upravnim vijećima - ističe Šterc. U prilog tome idu i brojke iz studije DZZS-a koje kažu kako je 2016. u Hrvatskom saboru, od 151 zastupnika, bilo samo 19 žena, odnosno njih 12,6 posto naspram 132 muškarca, odnosno njih 87,4 posto. Žene u Hrvatskoj imaju i manju bruto satnicu nego muškarci.
Ipak, žene uvjerljivo dominiraju u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te obrazovanja, gdje ih je čak 78,4 posto, odnosno 78,2 posto zaposlenih. Što se tiče brige za kućanstvo, istraživanje je pokazalo da se kuhanjem i ostalim kućanskim poslovima svakodnevno bavi 62 posto žena, dok to istodobno radi samo 12 posto muškaraca. Dominantna ženska uloga vidljiva je i kod brige za djecu. Čak 79 posto žena svakodnevno skrbi o djeci, dok to radi samo 54 posto muškaraca.