Hrvatski muškarci kasnije od Hrvatica napuštaju obiteljski dom, slabije su obrazovani u visokom obrazovanju, kasnije sklapaju brakove i lijeni su za kućanske poslove.

Tako barem pokazuje nova Eurostatova statistika, koja sadrži podatke o prosječnom europskome muškarcu. Na temelju tih podataka Državni zavod za statistiku izbacio je sličnu statistiku koja opisuje prosječnog Hrvata.

Zaključili su kako hrvatski muškarci u prosjeku napuštaju roditeljski dom s 33,2 godine, što je za čak 3 i pol godine kasnije od žena. U brakove ulaze nakon tridesete, dok se žene u prosjeku udaju najkasnije do 28. godine.

- Činjenica jest da žene u mlađoj dobi sazrijevaju prije nego muškarci, odgovornije su i ozbiljnije. Sukladno tome, one i ranije odlaze iz obiteljskog doma te ranije stupaju u brak. To je, gotovo bih mogao reći, zakonitost vezana za odrastanje - smatra demograf Stjepan Šterc s PMF-a.

Dodaje kako i sam, kroz generacije studenata, vidi da su djevojke u toj dobi puno ozbiljnije od dečki. Eurostatovo istraživanje pokazalo je i velike razlike među muškarcima i ženama u pogledu odlaska u mirovinu i duljine života. Žene se umirovljuju u prosjeku četiri godine prije muškaraca, ali zato žive šest godina dulje.     

Rezultati Eurostatova istraživanja također su pokazali da su Hrvatice obrazovanije od muškaraca, barem u visokom obrazovanju.

U osnovnoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj, pa tako i u EU, nema znatnih razlika između muškaraca i žena. Ipak, tek petina muškaraca u Hrvatskoj završila je visoko obrazovanje, dok je istu stvar učinilo više od 25 posto žena. Unatoč tome, hrvatski muškarci imaju određenu prednost pri zapošljavanju, što se može iščitati iz postotka onih koji su zaposleni. Iako su žene obrazovanije u pogledu visokog obrazovanja, lani ih je u dobi od 15 do 64 godine bilo čak devet posto manje zaposlenih nego muškaraca.

- To je svakako paradoksalno, ali je isto tako posljedica ovakvog političkog sustava u kojem smo mi uspostavili stvari. U konačnici, to se odražava i u broju žena, primjerice, u Saboru, radnim tijelima i upravnim vijećima - ističe Šterc. U prilog tome idu i brojke iz studije DZZS-a o muškarcima i ženama u Hrvatskoj, koje kažu kako je prošle godine u Hrvatskom saboru, od 151 zastupnika, bilo samo 19 žena, odnosno njih 12,6 posto naspram 132 muškarca, odnosno njih 87,4 posto. Žene u Hrvatskoj imaju i manju bruto satnicu nego muškarci. Isto tako, unatoč višem obrazovanju, svega 30 posto žena u Hrvatskoj je na rukovodećim položajima, naspram čak 70 posto muškaraca. Što se tiče brige za kućanstvo, istraživanje je pokazalo da se kuhanjem i ostalim kućanskim poslovima svakodnevno bavi 62 posto žena. Istodobno, to radi samo 12 posto muškaraca. Kod brige za djecu ponovno je vidljiva dominantna ženska uloga. Naime, o djeci se svakodnevno skrbi 79 posto žena i samo malo više od polovice muškaraca, odnosno njih 54 posto.     

Žene žive dulje od muškaraca 

Statistika je pokazala da se ocjena kojom muškarci i žene ocjenjuju svoje zdravlje smanjuje tijekom godina. U gotovo svim zemljama EU veći je udio muškaraca nego žena koji su pozitivno ocijenili svoje zdravlje. U Hrvatskoj muškarci najčešće umiru od raka, a žene od srčanih bolesti. Kao posljedica duljeg života žena, u Hrvatskoj i živi više žena nego muškaraca. Prošle godine na svakih 100 muškaraca bile su 107,2 žene. U dobnoj skupini do 17 godina više je muškaraca nego žena (5,4 posto), dok je u skupini od 65 godina naviše ponovno više žena, i to čak 50% više nego muškaraca.     

Žene su obrazovanije od muškaraca, ali manje ih je zaposleno na visokim pozicijama

Prema podacima za prošlu godinu, u Hrvatskoj je više muškaraca nego žena završilo srednju školu. Ipak, manji postotak hrvatskih muškaraca završio je stupanj visokog obrazovanja, dok su žene u tom području bitno prednjačile. Unatoč većem stupnju obrazovanja među ženama nego muškarcima, one su i dalje u pogledu zapošljavanja zakinute. Naime, stopa zaposlenosti u dobnoj skupini od 15 do 64 godine niža je za žene nego za muškarce. Drugim riječima, u Hrvatskoj je više zaposlenih muškaraca nego žena. Pritom svega 30 posto žena u Hrvatskoj radi na rukovodećim položajima u tvrtkama, dok je na tim pozicijama kod nas čak 70 posto muškaraca.     

Puno više žena svaki dan skrbi o djeci, a uz to paze i na kućanstvo

U gotovo svim državama članicama EU, statistika pokazuje da žene sklapaju brak ranije od muškaraca. Prvo dijete, u prosjeku, rađaju s 29 godina. U Hrvatskoj o djeci i njihovim potrebama te obrazovanju svakodnevno brine čak 79 posto žena i nešto manji postotak muškaraca, njih 54 posto.

Muškarci češće kupuju online, a žene češće koriste društvene mreže

Čak 71 posto žena u dobi od 16 do 74 godine koristi internet za posjećivanje društvenih mreža. Istu stvar radi 67 posto muškaraca. I muškarci i žene čitaju vijesti na internetu, ali žene rjeđe kupuju online.     

Muškarci su više zadovoljni životom

Građani EU su na ljestvici od 1 do 10 zadovoljstvo kvalitetom života ocijenili su sa 7. Pritom su žene dale ocjenu 7,0, a muškarci 7,1. Upravo takve ocjene zadovoljstva prevladavaju u većini zemalja EU. Što se tiče Hrvatske, građani su kvalitetu života ocijenili nižom ocjenom od europskog prosjeka, odnosno sa 6,3. Time smo se svrstali među države koje najlošije ocjenjuju kvalitetu života. Gori su samo Bugari, Mađari, Portugalci i Grci.     

Žene češće obavljaju kućanske poslove

Tek 12% hrvatskih muškaraca svakodnevno skrbi o domu. U pogledu kućanstva najveće razlike vladaju u Grčkoj.