Oporbene stranke u krhkom savezu tijesno su pobijedile Đukanovićevu Demokratsku partiju socijalista u Crnoj Gori. Imaju točno jedan mandat više, ukupno 41 od 81 mjesta u parlamentu, pa se tu još može svašta događati.
- Još nije izvjesno hoće li tri do sada opozicijske liste uspjeti formirati parlamentarnu većinu - kaže za 24sata politolog Davor Gjenero pa objašnjava:
- Radi se o bloku koji je vrlo heterogen. Predvodi ga opcija koja je do sada nastupala kao velikosrpska, a za ove je izbore promijenila paradigmu i preuzela je klero-nacionalističku retoriku, zasnovanu na ideologiji ‘svetosavlja’ - kaže Gjenero. Dodaje da ključnu ulogu igra radikalni episkop Amfilohije.
Hrvatska vanjska politika morat će analizirati kako je u Crnoj Gori došlo do ovakvog prevrata, koji su uz malo više truda i pažnje mogli spriječiti.
Za gubitak konstitucionalističke većine Gjenero ključnim smatra proces koji se odvijao u hrvatskom političkom tijelu.
- Akter vrlo čudnog backgrounda, još donedavno pripadnik opozicijske Pozitivne Crne Gore, koji se prije nekoliko godina priključio Hrvatskoj građanskoj inicijativi (iako nije bokeljski Hrvat nego umirovljeni major JNA podrijetlom iz Vojvodine) ljetos je formirao novu političku opciju, Hrvatsku reformsku stranku. Budući da su Hrvati na izbore izašli u ‘dvije kolone’, niti jedna od političkih opcija nije prešla izborni prag od 0,3% i prvi put od obnove državnosti Crne Gore Hrvati neće sudjelovati u parlamentu niti u izvršnoj vlast - kaže Gjenero.
- Ne mislim da će se puno toga promijeniti u vanjskoj politici Crne Gore - rekao nam je iskusni diplomat dr. Ivica Maštruko.
- Iako je opozicija bliska Beogradu, smatram da će imati problema u preuzimanju vlasti. Imajmo na umu da stranke opozicije nisu suglasne i ujedinjene o važnim pitanjima.
Na kraju krajeva, Đukanović je relativni pobjednik ovih izbora, ali je uspio ujediniti opoziciju i natjerao mnoge birače da glasuju protiv njega, a ne za stranke - rekao nam je Maštruko, stručnjak za vanjsku politiku, i naglasio da se odnos prema Hrvatskoj neće promijeniti.
TRI ČINJENICE O MILU
- Sa samo 17 godina ušao je u Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije, 1979. godine, a s 29 godina (1991.) postao je najmlađi premijer u Europi
- Početkom 1991. podupire i zagovara napade na Dubrovnik. Zbog toga se poslije ispričao
- Izveo je Crnu Goru iz Jugoslavije i uveo u NATO. Protiv njega su proruske snage pokušale državni udar, koji nije uspio