Iz Hrvatske je lani odselilo 39.515 stanovnika, najviše u dobi od 20 do 39 godina i to iz Zagreba, Osječko-baranjske te Vukovarsko-srijemske županije. Dok ih se u Lijepu našu doselilo 26.029.
Najviše stranaca došlo je u Zagreb te Splitsko-dalmatinsku županiju. Od tog ukupnog broja iseljenih, najviše iseljenih otišlo je u Njemačku, njih 21.732. S druge strane, iz te zemlje u našu doselilo ih se tek 3232. Najnoviji su to podaci koje je prošli tjedan objavio Državni zavod za statistiku. No, demograf Stjepan Šterc kaže kako je broj iseljenih i dvostruko veći.
- Službeni podaci DZS-a ne pokazuju realno stanje o iseljavanju. Oni pokazuju brojku onih koji su se odjavili i napustili Hrvatsku. No, tu su još dva pokazatelja; prvi je službena statistika Njemačke, Destatis, prema kojoj je prošle godine u Njemačku otišlo oko 57.000 Hrvata. I drugi, podacima iz škola, prema kojima u odnosu na prošlu godinu imamo 9000 učenika osnovnih i srednjih škola manje, a posljednjih 10 godina preko 82.000. Tih učenika u školi nema, ali se oni ili njihovi roditelji nisu odjavili - kaže nam Šterc ističući problem odlaska 45,5 posto u najproduktivnijoj i najaktivnijoj dobi od 20 do 39 godina.
- Uglavnom su to obrazovane osobe. Iseljava nam hrvatska budućnost. U zadnjih šest godina mi smo izgubili 95.000 ljudi prirodnim putem, i oko 105.000, prema podacima DZS-a, kroz migracijsku bilancu. Kad se uzmu i drugi podatci, kao što sam već napomenuo broj učenika, vrlo vjerojatno je ta brojka preko 300.000. Ono što se apsolutno konačno mora učiniti jest shvatiti da ta problematika postaje ključnom problematikom i da to nije više socijalno, obiteljsko, religijsko, svjetonazorsko pitanje, nego je to pitanje ukupnog razvoja zemlje. Ako to nije nikome ozbiljan pokazatelj da se toj problematici mora posvetiti ozbiljna pozornost, onda zaista ne znam što reći - kaže i dodaje koji su razlozi zašto ljudi odlaze iz Hrvatske:
- Posljednje ankete pokazale su da kao glavni razlog iseljavanja počinje dominirati neizvjesnost, nesigurnost u budućnost u Hrvatskoj. Dakle, to više nisu financijski, radni, poslovni razlozi - ističe Šterc.
Iako je, prema podacima DZS-a, iseljenih manje nego godinu ranije kad ih se odselilo više od 47.000, Šterc napominje kako se još, nažalost, ne može govoriti o trendu usporavanja ili zaustavljanja iseljavanja.
- U ovu problematiku se mora uključiti porezni sustav, kao što je to, primjerice, u Poljskoj koja je oslobodila poreza na dohodak mlade zaposlenike. Pa smo i mi sad donijeli oslobađanje poreza na dohodak mlade do 25. godine, iako u to nisu uključeni zaposleni visoko obrazovani koji napuštaju Hrvatsku. Mladi koji startaju bi trebali imali različite porezne stope i mora biti nekakav socijalni okvir uključen u to, nije naprosto isto oslobađati od poreza onog tko je akumulirao bogatstvo tijekom života i nekog tko starta kao mlad čovjek u život. Nadalje, mora se razlikovati i porez po djelatnostima, po područjima ruralnim, izoliranim, brdsko-planinskim. To su više-manje modeli koje primjenjuju druge zemlje. Mi se stidljivo ponašamo u tome, najavljujemo nešto što nam ne da rezultate, a procesi idu dalje - poručuje Šterc.
Kako je vidljivo iz podataka DZS-a, iz inozemstva su u Hrvatsku doselilo oko 33 posto hrvatskih državljana i 67 posto stranaca, a od ukupnog broja doseljenih 40 posto ih je iz Bosne i Hercegovine.