Kada za 40 godina ode u mirovinu, osoba koja je u Hrvatskoj prvi put počela raditi 2016. godine imat će 16 posto manju mirovinu od sadašnjih novih umirovljenika iza kojih je 40 godina staža, pokazuju najnoviji godišnji izvještaji Europske komisije o starenju i primjerenosti mirovina koji su u utorak predstavljeni u zagrebačkom uredu Europske komisije, prenosi Večernji list.

U odnosu na postojeća mirovinska primanja veći pad mirovina od hrvatskih u budućnosti mogu očekivati samo Rumunji i Poljaci – oko 40 posto. Zadržavanje postojeće razine mirovinskih primanja očekuje se u Austriji i Sloveniji, a lagano povećanje u Njemačkoj i Danskoj.

 – Hrvatske su mirovine i danas najniže u EU u odnosu na plaću, a postoji rizik da država u budućnosti neće moći zaštititi starije ljude od siromaštva – kazao je Ettore Marchetti iz Glavne uprave Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost.

Izvještaj o starenju (Ageing report 2018) pokazuje da će hrvatske mirovine biti održive sa stajališta fiskalne politike jer smo među rijetkim zemljama gdje se očekuje smanjenje javnih izdvajanja za mirovine mjereno udjelom u BDP-u, ali Ben Deboeck iz Glavne uprave za gospodarska i financijska pitanja kaže da projicirani pad javnih izdataka s više od 10 na nešto manje od 7 posto BDP-a nije održiv sa socijalnog i političkog aspekta.

Projicirani pad udjela javnih izdataka za mirovine vezan je uz drugi stup, koji će idućih desetljeća isplaćivati svoj dio mirovina, no projekcije Europske komisije pokazuju da će i zbrojene mirovine iz javnog prvog i privatnog drugog stupa biti niže od postojećih mjereno njihovim udjelom u plaćama. U tim projekcijama, na primjer, nije predviđena isplata dodatka na mirovine od 27 posto za mirovine drugog stupa jer takva obaveza nije predviđena zakonom.

Komisija procjenjuje da će Hrvatska samo zbog starenja stanovništva idućih pola stoljeća ostati bez oko 800 tisuća osoba u radnoaktivnoj dobi, udvostručit će se broj starijih od 65 i znatno smanjiti broj djece i mladih ljudi.

Komisija iznijela 10 reformskih poteza

U dijelu izvještaja posvećenom Hrvatskoj Komisija je iznijela deset reformskih poteza vezanih uz mirovine: promjenu zakona kako bi se omogućilo zapošljavanje umirovljenika, ubrzanje povećanja dobi za odlazak u mirovinu ovisno o očekivanom životnom vijeku ili očekivanoj dobi zdravog života, jaču penalizaciju prijevremenih mirovina, preispitivanje posebnih programa koji nude prijevremeno umirovljenje, promjene u sustavu beneficiranog staža, uvođenje djelomičnih mirovina razmjerno uplatama, podjelu minimalne mirovine na zarađeni dio i dio koji bi pripao socijalnoj mirovini.

Također, Komisija traži da se povlaštene mirovine podijele na zarađeni i povlašteni dio čija bi isplata ovisila o proračunskim mogućnostima. Deveti je prijedlog prikupljanje doprinosa na sve oblike rada, deseti se odnosi na poboljšanja u drugom stupu.

– Europska će unija u idućim desetljećima sve više sijedjeti – tvrde autori studije, prenosi Večernji list.