To je to što me zanima!

Hrvati mijenjaju zanimanje u potrazi za (boljim) poslom

Trenutno je više od 200 tisuća Hrvata nezaposleno i mnogi odlaze iz zemlje. Ipak, neki otvaraju svoje obrte, a jedan dio stanovništva okreće se prekvalifikaciji radi lakšeg zaposlenja i veće konkurentnosti na tržištu rada
Vidi originalni članak

Iako je recesija daleko iza nas, u Hrvatskoj je i dalje previše ljudi na burzi. Prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, trenutna brojka premašuje 218 tisuća nezaposlenih. S obzirom na takvu statistiku, nije ni čudo da ljudi nastavljaju odlaziti iz zemlje u potrazi za poslom, ali i boljom plaćom.

Pokretanje vlastitog posla ili prekvalifikacija

Nezaposleni koji ipak budućnost ne vide izvan Hrvatske rješenje vide u otvaraju svojih obrta i OPG-ova, ali i to je vrlo škakljiv teren. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore, vidljiv je značajan pad broja obrta unatrag deset godina. Naime, 2006. godine bilo je registrirano gotovo 104 tisuće aktivnih obrtnika, dok je prošle godine taj broj pao na samo 75.861 obrt, a takvo stanje zasigurno nije ohrabrujuće.

Tu je i treća solucija kojoj se nezaposleni sve više okreću. Sve veći broj ljudi odlučuje se na promjenu zanimanja kako bi bili konkurentniji na tržištu rada ili pronašli bolji posao od trenutnog. Prema istraživanju portala EduCentar, čak 85% građana zainteresirano je za neki program prekvalifikacije, a prema Pučkom otvorenom učilištu Zagreb najtraženiji programi su oni iz sektora turizma i ugostiteljstva, zatim za fizioterapeutskog tehničara, tehničara za računalstvo te medijskog tehničara. 

- Javlja se i sve veći interes za stručno usavršavanje, a riječ je o programima kuhar specijalist nacionalne kuhinje te slastičar specijalist za dijetetske slastice - kazala je voditeljica odjela za srednju školu POU Zagreb, Snježana Zbukvić Ožbolt.

Mnoge obrazovne ustanove danas nude prekvalifikacije i tečajeve upravo za ova zanimanja, ali i mnoga druga. Primjerice, Pučko otvoreno učilište Zagreb ima programe obrazovanja i za ljude u trećoj životnoj dobi. Sastoje se od informatičkih radionica, učenja stranih jezika, opće kulture i radionica iz psihologije te kreativnih radionica koje uključuju glazbenu, likovnu i književnu umjetnost.

Najtraženija zanimanja

S obzirom na sve veću potražnju turističkih djelatnika tijekom sezone, velik interes za kvalifikacijske programe u tom sektoru nije neko iznenađenje. S obzirom na zanimanja koja se traže na tržištu rada, takav interes je i očekivan. Naime, prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, na popisu najtraženijih nalaze se čak četiri ugostiteljska zanimanja:

  • konobar
  • prodavač
  • čistačica
  • kuhar
  • vozač
  • diplomirani ekonomist
  • pomoćni kuhar
  • medicinska sestra
  • kuhinjski radnik
  • zaštitar osoba i imovine

Hrvatska je u zadnjih nekoliko godina razvila intenzivan cjelogodišnji turizam. To dokazuju brojne manifestacije i festivali, a posebice Advent u Zagrebu, stoga je razumljivo da su turistički djelatnici vrlo traženi i van sezone. Naime, Zagreb je samo u tom razdoblju prošle godine ostvario čak 120 tisuća dolazaka i 230 tisuća noćenja.

Procvat cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj potvrđuje i priopćenje Turističke zajednice grada Zagreba od 4.7.2017. kako glavni grad samo u lipnju ove godine bilježi čak 30% više dolazaka i noćenja naspram lipnja 2016., točnije 137.638 dolazaka te 244.670 noćenja.

Bez obzira radi li se o otvaranju obrta ili poduzetništva, radu u turizmu ili zdravstvenom sektoru, važno je da volite to što radite. Uvijek postoje tečajevi kojima možete obogatiti svoje znanje i steći dodatno iskustvo te tako napredovati u poslu. Također, za mlade poduzetnike i obrte postoje razni nepovratni poticaji pomoću kojih možete pokrenuti vlastiti posao i biti sam svoj šef. 

Idi na 24sata

Komentari 17

  • west66 15.07.2017.

    poslodavci rade upravo sve da imaju nezadovoljne radnike.....cnc oprater ..plaća minimalac i onda radiš 270 sati u tri smjene da dođeš do 6000 kuna ....Međimurje....strava....al firma zato ima milijunske dobiti...gdje tu tko šta kontrolira

  • bolje_grob_nego_rob 14.07.2017.

    nije potrebna kurikularna reforma,nisu ni škole potrebne,što će uopće jedna škola kad mož na kurs i za 4 mjeseca imat isto što i neka budla za 4 godine školovanja,zato roditelji nemojte djecu upisivati u škole bolje novce usmjerite u tečajeve razne...

  • Judita👥 14.07.2017.

    Prodavača ima i previše

Komentiraj...
Vidi sve komentare