Reprezentativni sindikati HRT-a zasad nastavljaju postupak mirenja s upravom javne radio-televizije nakon neuspjelih pregovora o kolektivnom ugovoru i povećanju plaća, te poručuju da nastavljaju borbu za prava i dostojanstvo radnika dok je stanje na HRT-u "na rubu štrajka".
Postupak mirenja pokrenut je nakon neuspjelih pregovora tijekom kojih je, kažu u Sindikatu tehnike HRT-a, postalo jasno da poslodavac neće prihvatiti zahtjev da radnici HRT-a budu pošteno plaćeni za svoj rad i da povećanje plaća prati inflaciju.
Sindikati traže povećanje za 25 posto, uprava nudi 10 posto
Sindikalci su tražili povećanje osnovice za 25 posto i rješenje za potplaćene radnike, od kojih su brojni na minimalcu.
S druge strane, uprava HRT-a je prvotno planirala povisiti osnovicu za 15 posto, no kako je tijekom pregovora donesena odredba Vlade o minimalnoj bruto plaći, smanjili su ponudu na 10 posto.
To je, kako Hina doznaje, posljednja ponuda koju je Uprava HRT-a poslala Radničkom vijeću, i to nakon pokrenutog postupka mirenja. Takva ponuda u vrijeme inflacije i sveopćeg povećanja plaća u javnom i privatnom sektoru je neprihvatljiva, poručili su iz Sindikata tehnike HRT-a još i prije postupka mirenja.
Predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever kaže kako ih zabrinjava bahato ponašanje poslodavca. U jeku procesa mirenja uprava izvodi manevar zaobilaženja legitimnih pregovarača i donosi jednostrane odluke. Time još jednom pokazuje prezir prema radničkim pravima i predstavnicima radnika, ustvrdila je Sever.
Nakon neuspjele prve runde mirenja, sljedeća je zakazana za utorak, 17. prosinca, a uoči toga za ponedjeljak je najavljen skup radnika HRT-a.
Na HRT-u 700 ljudi s plaćom ispod minimalca
Na skupu se, osim najavljenog izlaganja glavnog ravnatelja Roberta Šveba, očekuje rasprava o predloženom povećanju bruto osnovice za 10 posto, što sindikati smatraju "samovoljnom odlukom poslodavca", bez konzultacija s njima.
Zgrada HRT-a ovoga je tjedna oblijepljena plakatima koji apeliraju na "slobodan rad i poštenu plaću zaposlenika" i sa sloganima "Radimo za javnost, ne za sitniš", "Dostojanstvo radnika = snažna televizija" te "I kladionice nude veće koeficijente".
Na plakatima se ističe da oko 1300 radnika na HRT-u ima plaću manju od 904 eura, a 700 osoba radi za plaću manju od 758 eura, odnosno primaju manje od onoga što će od 1. siječnja biti zakonski propisana minimalna plaća.
- Situacija je alarmantna, svaki put kad Vlada poveća minimalac, uprava HRT-a je u panici jer je veliki broj radnika plaćen ispod zakonskog minimuma. Radnici HRT-a očajni su jer svakodnevno svjedoče rasipanju i besmislenom trošenju javnog novca, dok sami ne mogu spojiti kraj s krajem - kaže Sever.
Javnost nerijetko ima pogrešnu percepciju smatrajući da su na HRT-u svi na visokim plaćama, a ne rade dovoljno. Istina je suprotna - većina pošteno radi za minimalne plaće, osiguravajući funkcioniranje programa, poručila je.
Predsjednik Sindikata tehnike HRT-a Marijan Petričević potvrdio je Hini da će sindikati iskoristiti sve zakonske mogućnosti koje su im na raspolaganju, uključujući i nepotpisivanje kolektivnog ugovora.
Nakon što je ukinuta zabrana štrajka sindikati kažu da su "na rubu štrajka"
Pritom je ocijenio da je stanje na HRT-u "na rubu štrajka" i podsjetio na odluku Ustavnog suda kojom je ukinuta zabrana štrajka za radnike HRT-a.
Uprava HRT-a još se nije oglasila o pregovorima sa sindikatima, ali glavni ravnatelj Robert Šveb je u obraćanju zaposlenicima naglasio da su ciljevi poslodavca u postupku mirenja zaštita prava radnika, nastavak neometanog rada i postizanje dogovora.
Sukladno zakonskim obvezama, poslodavac će odrediti poslove koji se smatraju nužnima za funkcioniranje HRT-a i u slučaju štrajka.
Cilj poslodavca je osigurati stabilnost poslovanja, zaštititi prava radnika te nastaviti s pružanjem kvalitetnih usluga građanima, ističe se u Švebovu obraćanju zaposlenicima.