Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je službeno dosad prijavljeno više od 1.100 oboljelih od hripavca.
POGLEDAJTE VIDEO:
Oboljeli, kažu u HZJZ za 24sata, ima u svim dobnim skupinama, najviše u dobi od deset do 19 godina. Preminulih, srećom, dosad nije bilo.
Koliko je hospitaliziranih zbog hripavca, u HZJZ-u ne znaju, napominju kako znaju da se uglavnom hospitalizira dojenčad, kod koje je bolest teža nego kod starije djece i odraslih. Kako nam je jučer odgovorilo nekoliko bolnica, hospitaliziranih ili nemaju, ili je njihov broj sporadičan, situacija je pod kontrolom.
Što se testiranja na hripavac tiče, ono je u Zagrebu moguće samo u dvorišnoj zgradi HZJZ-a u Rockefellerovoj ulici, od petka u 11 sati s drive-in (iz auta) testiranjem počinje i Zavod "Andrija Štampar" na Mirogojskoj cesti. Od 17 županijskih zavoda za javno zdravstvo koje smo također kontaktirali, u njih osam testiranje na hripavac nije moguće, nisu još opremljeni za to. Na upit što u tom slučaju rade sa sumnjivim slučajevima, odgovaraju kako ih testiraju bolnice, ili se ljude upućuje na testiranje u druge najbliže županije koje ga imaju.
Kakva će biti klinička slika oboljelih, ovisi o dobi i ranije preboljenoj infekciji odnosno imunizaciji cijepljenjem. Dojenčad prvu od pet doza cjepiva dobiva s navršena dva mjeseca života pa se trudnicama od drugog tromjesečja do kraja trudnoće preporučuje da prime novu dozu cjepiva, kako bi njihovo dijete bilo zaštićeno od bolesti dok i samo ne dobije prvu dozu. Majka, naime, antitijela može prenijeti na dijete, i tako ga zaštititi. Cijepljenje djece protiv hripavca provodi se u pet doza - sa dva, četiri i šest mjeseci, ponovno u drugoj godini života djeteta, i zadnja doza s navršenih pet godina.
Hripavac za necijepljenu djecu može biti teška bolest, čak smrtonosna. Ukupni letalitet od hripavca iznosi pola, do jedan posto , 75 posto umrlih su djeca do jedne godine starosti. Najčešća je komplikacija kod dojenčadi upala pluća i apneja, može doći i do neuroloških poremećaja koji ostavljaju trajne posljedice.
Jedina prevencija ove izrazito zarazne bolesti je procjepljivanje djece, koje mora obuhvatiti najmanje 95 posto njih da bi bakterija hripavca bila pod kontrolom. U nekim županijama je procijepljenost, međutim, pala i ispod 80 posto zbog protivljenja roditelja cijepljenju. Time se u opasnost ne dovode samo njihova, necijepljena djeca nego i djeca na koju cjepivo zbog drugih njihovih bolesti ne djeluje pa ih štiti samo kolektivni imunitet.