Nakon Praznika rada, u sabornici su došli tek rijetki zastupnici. Većina klupa bila je prazna, a u Velikoj vijećnici bilo je od 15 do 21 zastupnika. Prvi radni dan u tjednu zastupnici su na plenarnoj sjednici proveli tri i pol sata. U tom razdoblju raspravili su osam zaslonskih prijedloga, od kojih se oko pet vodila objedinjena rasprava.

Nešto prije 13 sati u sabornici bilo osam Mostovaca, isto toliko HDZ-ovaca, tri HNS-ovca i dva SDP-ovca. Postavilo se pitanje jesu li zastupnici na produženom vikendu.

Nikola Grmoja (Most) poručio je kako je za praznu sabornicu odgovoran HDZ, jer je novim poslovnikom zastupnicima onemogućeno repliciranje na izlaganje klubova zastupnika. U trenutku kada je na problem ukazao u sabornici naveo je da je Mostovaca više nego HDZ-ovaca, dok od zastupnika Živog zida nije bilo nikoga.   

- Sjediti u sabornici da ne možete iznijeti stav, ne znam koliko je učinkovito. Vjerojatno su zastupnici procijenili da im je bolje biti na terenu ili raditi nešto drugo, nego sjediti u Saboru u kojem se ništa ne može reći. Ne mogu reći da mi je to nerazumljivo - rekao je Grmoja. 

Na pitanje kako to da je on u Saboru uzvratio je da je imao raspravu u ime kluba, ali i da ima obvezu prema biračima. Jedan od rijetkih SDP-ovaca u Saboru bio je Gordan Maras. Upitan je li mu neugodno zbog praznih saborskih klupa, poručio je kako je on u sabornici svaki dan jer poštuje svoje birače: 

- S obzirom na to da se borim za svoje birače meni nije neugodno. Je li nekom drugom neugodno, to ćete morati pitati njih - uzvratio je Maras. 

"Obijamo bilo kakvu mogućnost koalicije s HDZ-om" 

Na pitanje kako to da u Saboru nema šefa SDP-a odgovorio je da to treba pitati njega.

Naime, Davor Bernardić u srijedu u 10 sati imao je tiskovnu konferenciju na Iblerovom trgu, na kojoj je bio i sam Maras. Nakon toga bila je sjednica Predsjedništva SDP-a pa je dijelu zastupnika i to bilo opravdanje, ali ne i svima. Nakon Predsjedništva na društvenim mrežama SDP-ovci su objavili da "rezolutno, jasno i glasno odbijaju bilo kakvu mogućnost koalicije s HDZ-om o kojoj sve više govori u medijima.  

- Radi se o očitoj namjeri pokušaja destabilizacije stranke i izazivanja negativne reakcije kod simpatizera, članova i birača. Kroz tezu o mogućoj koaliciji pokušava se naštetiti SDP-u poistovjećivanjem dviju stranka. Pozivamo građane da ne nasjedaju na navedene spinove i laži - objavili su. 

Gdje su zastupnici, pitanje je koje se postavilo i Branku Bačiću (HDZ). Kazao je da je dio njegovih kolega bio u sabornici.  

- Nisam propitkivao zastupnike gdje su. Preko 0 zastupnika HDZ-a je prošlo kroz sabornicu. Neki su na odborima, neki su u sabornici. Ne mogu ničiji nerad opravdavati. Trebate svakog pojedinog zastupnika propitivati gdje je bio kad je Sabor počeo s radom. Odgovoran zastupnik treba biti u sabornici u 9:30 i uključiti se u raspravu - kazao je Bačić. 

I dok pojedini zastupnici navode kako je za ovakvo stanje odgovoran HDZ zbog izmjena poslovnika, Bačić im uzvraća: 

- Ovakva rasprava nije do izmjena poslovnika nego do odgovornosti svakog pojedinog zastupnika. Poslovnik omogućava zastupnicima, koji žele, itekako aktivan rad tijekom dana i nikakvo opravdanje da je izmjena poslovnika utišala zastupnike ne stoje - poručio je Bačić. 

Ustvrdio je kako nije dobro da je sabornica više nego poluprazna. 

- To je loša poruka s jedne strane, a s druge na određeni način ruši dignitet rada ove institucije - zaključio je Bačić. 

Sinčić protiv izgradnje terminala u Omišlju 

Problem beskućnika, male plaće i LNG terminal teme su o kojima su u stanci govorili saborski zastupnici. 

Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) ustvrdio je kako nema ekonomske računice u plutajućem LNG terminalu u Omišlju. Za političko i proceduralno nasilje, netransparentnost, nedemokratičnost, koja se provodi prema narodu Omišlja i Primorsko-goranske županije prozvao je ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša, ali i premijera.

Sinčić je pročitao i pismo načelnice općine Omišalj, koja je pisala kako je premijer ignorira po pitanju LNG terminala, a kako joj je ministar Tomislav Ćorić, tvrdi Sinčić, sugerirao da se smiri po pitanju terminala.

- Ne samo da Vlada ignorira volju naroda Omišlja u Primorsko-goranskoj županiji i da se krši prostorni plan, Ustav. Sad se posebnim zakonom nasilno hoće instalirati nešto što je neprihvatljivo. Ne samo da struka je protiv takvoga projekta, da je on loše dokumentiran, da su unutra paraznanstveni podaci nego i premijer zapravo obmanjuje javnost. Znači on laže, govori da se konzultira s općinom Omišalj, a ignorira upite od strane načelnice - ustvrdio je. 

Sinčić je naveo kako je ovo model kojim se Vlada podcjenjivački odnosi ne samo prema građanima Omišlja nego i cijeloj Hrvatskoj. 

"Psi imaju veća prava nego ljudi" 

- Danas u Hrvatskoj zbog novog Zakona o zaštiti životinja, psi imaju veća prava nego ljudi u socijalnoj potrebi - ustvrdio je Branko Hrg (HDS).

Podsjetio daje njihov klub u studenom prošle godine predložio da se minimalna plaća poveća na 4000 kuna. 

- Ako ne počnemo o tome ozbiljno razmišljati i tu temu ne stavimo na stol, kao jednu od glavnih, najjačih i najvažnijih u Hrvatskoj, imat ćemo sve više problema, sve manje ljudi - upozorio je Hrg i pozvao ministra financija da u poreznoj reformi razmisli o njihovom prijedlogu. 

- Nadamo se da će uskoro takav paket poreznih zakona doći i da će se shvatiti da nema drugog načina da se povećaju plaće, osim da se porezno rasterete poslodavci - ustvrdio je Hrg, koji već neko vrijeme za saborskom govornicom ukazuje na problem premalih plaća. 

- Slušamo ugostitelje, poruke sa sindikalnih skupova, svi govore o premalim plaćama. Ljudi su nezadovoljni, stanje u društvu je apatično, beznadežno. Ljudi mogu dobiti socijalnu sigurnost samo povećanjem plaća. Pozivam odgovorne u ministarstvima financija i rada da ozbiljno krenu u pronalaženje rješenja, kako podići ljudima neto plaće. Bez toga džabe nam svi drugi zakoni koje donosimo, jer će nam ljudi sve više i više odlaziti iz zemlje - zaključio je Hrg.

"Ima više od 1000 beskućnika" 

Nezavisni zastupnik Marin Škibola upozorio na procjene da u Hrvatskoj ima više od 1000 beskućnika, a 14 prihvatilišta. 

- Preko 500 beskućnika živi na javnim površinama - upozorio je. 

O nepoznavanju problematike zakonodavca, kaže, govori da je Zakonom o socijalnoj skrbi iz 2013. godine propisana odredba kojom beskućnici u prihvatilištima nemaju pravo na stalnu novčanu pomoć odnosno zajamčenu minimalnu naknadu.

- Onaj koji je to odredio, išao je logikom da oni u prihvatilištima imaju sve što im je potrebno. I da imaju i hranu i prenoćiše i obuću i obuću. To i nije baš tako. Ako se želi integrirati u sustav rada, potrebna im je neka pristojnija odjeća kad idu kod poslodavca i probaju se zaposliti - rekao je Škibola i predložio da se beskućnicima isplaćuje naknada za rad, a ne da dobivaju novac iz sustava socijalne skrbi.