Dnevnik HTV-a objavio je HRejting popularnosti političkih stranaka prema kojemu je HDZ je s 27,3 posto i dalje vodeća stranka bez izgleda da uskoro bude ugrožen.
Dvije lijeve opcije gotovo su izjednačene. Na drugom mjestu su Možemo s 16,1 posto, a na trećem SDP sa 15,9 posto glasova.
Za razliku od navedenih stranaka, četvrto mjesto je zauzeo MOST, jedina stranka koju proteklih mjesec dana nije tresla nijedna afera. S potporom od 6,8% usto je i zadnja stranka koja prema HRejtingu može računati na saborski mandat.
Domovinski pokret nije doživio efekt naglog anketnog skoka, uobičajenog kada stranka dobije novog predsjednika. S Ivanom Penavom na toj poziciji ostali su ispod izbornog praga s 4,1 posto.
Od preostalih 11 stranaka iz ankete, čak ih je devet sad u Saboru, a nijedna od njih u anketi ne prelazi 1,5% biračke potpore.
To su redom: Fokus (1,5%), HSS (1,5%), Centar (1,3%), Hrvatski suverenisti (1,3%) i Živi zid (1,2%). Zatim su IDS (1%), HSU (0,8%), HNS (0,8%), Reformisti (0,8%), stranka pokojnog Milana Bandića (0,5%) i zadnji HSLS (0,5%).
'Birači su imuni na hrvatsku politiku'
S obzirom na brojne afere i probleme koje tresu pojedine stranke u posljednjih mjesec dana, izgleda da su hrvatski birači potpuno nezainteresirani ili su, pak, postali potpuno imuni na hrvatsku politiku i političare.
To bi se moglo zaključiti kad se vide rezultati ankete i uzme u obzir činjenica da je ona provedena nakon što je HDZ pravomoćno osuđen za izvlačenje novca iz državnih tvrtki i institucija, nakon što se SDP potpuno raskolio, a Možemo zapetljao u vlastitom neznanju ili neiskustvu i nakon što je Domovinski pokret dobio novog predsjednika.
Tko je gubitnik, a tko dobitnik?
HDZ je jedini rastao od svih stranki koje prelaze izborni prag, minimalno, oko 0,17 posto, ali ipak narastao.
Možemo je gotovo isti kao i prošli mjesec, -0,01 posto, ali je s drugog mjesta zbacio SDP koji je pogubljen u unutarstranačkim sukobima izgubio 1,19 posto birača.
Još je više u odnosu na rujan izgubio MOST, 1,73%,. a nisu proživljavali ni turbulencije ni previranja poput stranaka ispred njih.
No najveći su gubitnici, kad se sve zbroji i oduzme, ipak birači. U odnosu na rujan broj onih koji ne znaju komu dati glas narastao je za više od 2%. Tako je neodlučnih sad gotovo 16,64%.
Istraživanje je provedeno od 16. do 19. listopada na uzorku od 1400 ispitanika. Najveća pogreška uzorka je +/- 2,95%, a pouzdanost istraživanja čak 95%.