Rotary klub Mental Health Croatia održao je u srijedu u zagrebačkom Velesajmu panel pod nazivom "Reci zbogom burnoutu".
- Nažalost ne osvještavamo svoje mentalno stanje i zdravlje koliko bi trebali. Niste ni svjesni odmah kada se dogodi. Obaveze se gomilaju, kronično ste umorni, ja sam imala i u bolove u želudcu i što god sam radila nije prolazilo. Dok si nisam posvijestila to svoje stanje i dozvolila si da uzmem predaha i sada živim puno svjesnije - ispričala je Hana Naoulo Bego, voditeljica ljudskih potencijala u tvrtki Amplexor Adriatic.
Slično iskustvo dijeli i odvjetnica i stečajna upraviteljica Monika Trkulja, koja se s burnoutom susrela još na fakultetu.
- Za mene su postojala četiri ključna momenta: kada sam studirala, prvo zapošljavanje, zatim kretanje u samostalno poduzetništvo te majčinstvo. Na fakultetu sam se stalno trudila imati što bolji rezultat da bi se mogla zaposliti i to je bila dobra karta da dođem do razgovora za posao, zaposlila bi se i onda svaki put kad bi promijenila poslodavca kretala bi ispočetka. Iza mene je stalo puno odrađenih sati, a nisam osjećala da se taj moj trud dovoljno cijeni već da nekad prođe i ispod radara - kaže Trkulja.
Umor, fizičko i emocionalno iscrpljenje, glavobolje, gastrointestinalni poremećaji, gubitak težine, nesanica i depresija samo su neki od znakova i simptoma burnouta. Njegove uzroke i posljedice te kako ga liječiti objasnila je psihijatrica Marijana Braš.
- To je sindrom specifičan za posao. Fenomen je vjerojatniji ako postoji neslaganje između prirode posla i osobe koja ga obavlja, a uobičajen uzrok je preopterećenje poslom. Potreban je kontinuiran rad na sebi, ali i rad na timu te se brinuti o sebi da bi imali energije pomoći drugima - istaknula Braš.
Upozorava kako dugoročno izlaganje stresu te burnout mogu imati negativne posljedice za cjelokupno zdravlje pojedinca te je stoga važno da se on prepozna na vrijeme.
- Posljedice stresa na poslu na pojedinca mogu biti povećanje osjećaja tuge ili razdražljivosti, nemogućnost opuštanja ili nemogućnost koncentracije. Zatim teškoće pri logičkom razmišljanju ili donošenju odluka, smanjeno uživanje u poslu te osjećaj smanjene predanosti.Osjećaj umora, depresije i anksioznosti, teškoće spavanja te ozbiljniji fizički problemi poput bolesti srca, poremećaja probavnog sustava, porast krvnog tlaka, glavobolje, poremećaji koštanog sustava i slično - nabrojila je Braš.
Kako se radi o sindromu specifičnim za posao, svoja iskustva su podijelili i stručnjaci za upravljanje ljudskim resursima iz nekoliko velikih hrvatskih tvrtki.
- Potrebna je prevencija i tu je ključna uloga da HR educira voditelje timova i daju im alate da prepoznaju kod svojih zaposlenika znakove stresa. Ključna je uloga i menadžmenta, ali i kolega. Burnout se događa u kontinuitetu i važno ga je prepoznati na vrijeme - kaže Vladimira Senčar Perkov direktorica Upravljanja ljudskim resursima u INA-i.
Savjetuje da se sa zaposlenicima unutar tima što više razgovara, a Irena Bašić Štefanić direktorica Upravljanja ljudskim potencijalima u Raiffaisen Bank Hrvatska otkrila je kako oni svojim zaposlenicima nastoje dati i ankete u kojima mogu izraziti što im nedostaje u radu.
- Važno je educirati se kako prepoznati i nositi se sa stresom i burnoutom. Mi se trudimo periodično davati i ankete u kojima zaposlenici mogu napisati što im je potrebno da imaju dobre radne uvjete te što im smeta. Trudimo se imati i što fleksibilniji angažman rada, da ljudi mogu primjerice raditi i od kuće ako im to više odgovara - govori Bašić Štefanić.
Ističe kako je naš radni sustav još uvijek prilično staromodan te bi trebalo što više razgovarati s mladima.
- Te mlade generacije koje nam dolaze, vidim da su sposobni, ambiciozni i žele raditi, ali izgledaju tako izgubljeno. Mislim da je najvažnije da se s njima razgovara i omoguće im se dobri uvjeti rada - dodaje.
Iako je burnout nekada teško odmah prepoznati, voditeljica ljudskih resursa it tvrtke Dunapck Packaging Sanja Miketić Curman, kaže kako treba uočiti sve što iskače od uobičajenog ponašanja kod zaposlenika.
- Ako se primijeti manjak motivacije, nezainteresiranost ili bilo kakvo odstupanje od uobičajenog načina rada nadređeni bi trebali prepoznati prve znakove burnouta - objašnjava Miketić Curman.
Osim uobičajenih stresora koje ubrzani stil života i posao nose i dalje su primjetne i posljedice pandemije koronavirusa te dva potresa na području Zagreba.
- Mislim da je korona najviše utjecala. Ljudi su radili od doma i nisu se imali kome obraćati i tražiti pomoć. Inače bi neke probleme mogli riješiti s kolegama na hodniku, a ovako su bili prepušteni sami sebi - kaže Aleksandar Raić, potpredsjednik za transformaciju i ljudske resurse INFOBIP-a.
Slažu se kako su ovim sindrom dosta pogođene mlađe osobe te da je važno educirati voditelje timova da znaju prepoznati stres kod svojih zaposlenika te reagirati na vrijeme.