Produljenje mjere APN-a nakon 2023. ovisit će o interesu korisnika, kazao je ministar Darko Horvat, nakon što je program subvencioniranja stambenih kredita uveden 2017. istaknut kao jedan od glavnih razloga ubrzanog rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj, piše u utorak Jutarnji list.
Je li najnovije upozorenje Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) da bi rast cijena nekretnina mogao predstavljati opasnost za financijski sustav doveo u pitanje i budućnost programa APN-a?
Posljednje izmjene zakona krajem 2020. godine omogućile su produljenje mjere "stambenog zbrinjavanja" do kraja 2023. godine. Da bi se ona nastavila nakon toga, kaže Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, treba izmijeniti postojeći zakonski okvir.
"Mogućnost produljenja ovisit će o zainteresiranosti građana, odnosno potencijalnih novih korisnika za tu mjeru, kao i o drugim pokazateljima vezanim uz tržište nekretnina", kaže ministar.
Kako 2024. godine slijede parlamentarni izbori, očekuje se da će o budućnosti subvencioniranih kredita odlučivati nova Vlada.
Poput svog prethodnika Predraga Štromara, tu mjeru i Horvat gleda politički, demografski, pa i populistički. Ističe da se cijene nekretnina formiraju na slobodnom tržištu te da je trend rasta povezan s različitim faktorima "od kojih državne subvencije ne predstavljaju primarni uzrok povećanja cijena".
U najavi posljednjeg natječaja navodi da su mladi mjeru prepoznali "kao iznimno važnu". Od početka provedbe odobrena su 22.169 zahtjeva, a u obiteljima koje koriste subvencije rođeno je više od 4600 djece pa se mjera smatra važnom i "u segmentu poticanja demografske obnove".
Za subvencije je iz proračuna dosad isplaćeno 456,7 milijuna kuna, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.