Reprogrami i moratoriji na kredite, odobrenje novih kredita za likvidnost i garancija u okviru garantnog fonda osiguranja izvoza, neke su od prvih deset mjera pomoći gospodarstvu za borbu protiv šteta zbog koronavirusa, priopćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva gospodarstva.

Te mjere iz resora Ministarstva gospodarstva trebale bi biti utvrđene na sutrašnjoj sjednici Vlade, a dolaze nakon odluke kojom se sprječava rast cijena ključnih proizvoda za opskrbu hrvatskog tržišta i izvoz onih proizvoda za koje se u Hrvatskoj pojavi mogućnost nestašice.

UŽIVO: SVE O KORONA VIRUSU 'U trgovinama će biti i više nego dovoljno svih artikala!'

Obuhvaćaju reprogramiranje postojećih kredita (uz uvođenje počeka u otplati glavnice kredita) te uvođenje moratorija na kreditne obveze klijenata HBOR-a i poslovnih banaka po postojećim plasmanima; odobrenje novih kredita za likvidnost gospodarskim subjektima za financiranje plaća, režijskih troškova i ostalih osnovnih troškova poslovanja u suradnji s poslovnim bankama, te odobravanje garancija (polica osiguranja) poslovnim bankama izvoznika i HBOR-u, u okviru garantnog fonda osiguranja izvoza.

Tu je i povećanje opsega garantnog fonda za osiguranje izvoza tako da se u prihvatljive korisnike uključe i sektor turizma, gospodarski subjekti koji vrše posredan izvoz ili su dobavljači izravnih izvoznika.

Predviđa se i mogućnost produženja rokova za realizaciju investicijskih projekata te uvođenje dodatnog počeka od tri godine za očuvanje radnih mjesta, kroz izmjene i dopune Zakona o poticanju ulaganja.

Među mjerama je i interventni otkup viškova u stočarskoj i ratarskoj proizvodnji, voćarstvu i povrćarstva, te drugih proizvoda od potencijalno ugroženih industrijskih i poljoprivrednih proizvođača te povećanje stope jamstva HAMAG-BICRO sa 65 na 80 posto glavnice kredita uz skraćivanje procedure obrade.

ALEMKA MARKOTIĆ: 'Izaći iz izolacije je kao imati pištolj kojim želite ubiti nekog'

Predviđa se i dodatna alokacija od 15 milijuna eura za mikro zajmove za obrtna sredstva (do 25.000 EUR), uz maksimalnu kamatnu stopu od 1 posto.

Mjerama se planira i uvođenje moratorija na sve rate ESIF mikro i malih zajmova do 31.12. ove godine, povećanje limita za potpore male vrijednosti s 200.000 na 500.000 eura, te mogućnost aktiviranja dijela proračunskih sredstava kao doprinosa interventnim sektorskim potporama poduzetnicima (nacionalni grant).

Horvat: U prvom koraku važno je osigurati likvidnost

Te će mjere biti namijenjene prvenstveno poduzetnicima i obrtnicima s ciljem ublažavanja negativnog utjecaja koronavirusa na njihovo poslovanje te na ukupno hrvatsko gospodarstvo.

Kako je istaknuo ministar gospodarstva Darko Horvat, a prenosi se u priopćenju, radi se o dijelu unutar šireg paketa mjera koje su proteklih dana usuglašavane sa svim resorima, komorama i institucijama, te predstavnicima udruga poslodavaca, banaka, izvoznika i drugih.

U prvom koraku važno je osigurati potrebnu likvidnost poduzetnicima, ističe Horvat.

"Smisao svih mjera koje planiramo poduzeti i o kojima smo do sada vodili vrlo intenzivne razgovore jest da sačuvamo radna mjesta i domaće gospodarstvo, te da u prvom valu osiguramo potrebnu likvidnost našim poduzetnicima, kroz moratorij ili odgode plaćanja obveza kredita, uvođenje novih kreditnih linija za obrtna sredstva i slično", rekao je Horvat.

Najavio je kako slijede "promjene u određenim ekonomskim odnosima", kako na nacionalnoj tako i na globalnoj razini, zbog čega je važno ostati racionalan i fleksibilan.

MIJENJAJMO NAČIN ŽIVOTA ODMAH! Prihvatimo realnost: Zajedno moramo usporavati epidemiju

"Svjesni smo da najviše pate prijevoznici, trgovci i izvoznici, ali moramo voditi računa o svim mogućim scenarijima, uzimajući u obzir sve grane hrvatskog gospodarstva, od obrtnika, preko mikro, malih i srednjih poduzeća, pa sve do velikih kompanija", kaže Horvat.

Napominje kako su nakon osiguranja uvjeta za provedbu prvih 10 mjera, počeli razgovori o stvaranju novih alata kojima će se moći pravovremeno intervenirati na sve moguće situacije u gospodarstvu.

Ukratko, ovo je set predloženih mjera:

1. Reprogramiranje postojećih kredita (uz uvođenje počeka u otplati glavnice kredita) te uvođenje moratorija na kreditne obveze klijenata HBOR-a i poslovnih banaka po postojećim plasmanima;
2. Odobrenje novih kredita za likvidnost gospodarskim subjektima za financiranje plaća, režijskih troškova i ostalih osnovnih troškova poslovanja, u suradnji s poslovnim bankama;
3. Odobravanje garancija (polica osiguranja) poslovnim bankama izvoznika i HBOR-u, u okviru garantnog fonda osiguranja izvoza;
4. Povećanje opsega garantnog fonda za osiguranje izvoza na način da se u prihvatljive korisnike uključi i sektor turizma, gospodarski subjekti koji vrše posredan izvoz ili su dobavljači izravnih izvoznika;
5. Predvidjeti mogućnost da se kroz Izmjene i dopune Zakona o poticanju ulaganja uvede produženje rokova za realizaciju investicijskih projekata te uvede dodatni grace period od tri godine za očuvanje radnih mjesta;
6. Interventni otkup viškova u stočarskoj i ratarskoj proizvodnji, voćarstvu i povrćarstva, te drugih proizvoda od potencijalno ugroženih industrijskih i poljoprivrednih proizvođača;
7. Povećanje stope jamstva HAMAG-BICRO s 65% na 80% glavnice kredita uz skraćivanje procedure obrade te dodatna alokacija od 15 milijuna eura za Mikro zajmove za obrtna sredstva (do 25.000 EUR), uz maksimalnu kamatnu stopu od 1%;
8.  Moratorij na sve rate ESIF Mikro i Malih zajmova do 31.12.2020. godine;
9.  Povećanje limita de minimis potpore s 200.000€ na 500.000 EUR;
10.  Mogućnost aktiviranja dijela proračunskih sredstava kao doprinos interventnim sektorskim potporama poduzetnicima (nacionalni grant).

Na kraju, ministar Horvat napominje kako su nakon osiguranja uvjeta za provedbu prvih 10 mjera, započeti razgovori o stvaranju novih alata kojima će se moći pravovremeno intervenirati na sve moguće situacije u segmentu gospodarstva.

Plenković: Stožeru civilne zaštite nove i veće ovlasti

Stožer civilne zaštite dobit će nove, veće ovlasti, najavio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković najavljujući paket od dvadesetak izmjena zakona koje će Vlada sa sjednice u utorak poslati u hitnu saborsku proceduru kako bi nizom mjera minimalizirala negativne posljedice epidemije koronavirusa.

U razgovoru za Dnevnik Nove TV premijer je rekao kako se u aktivnostima vezanima uz suzbijanje epidemije vodi načelom apsolutne transparentnosti, pa će javnost o svemu znati do najsitnijeg detalja u realnom vremenu.

Bitnom drži i kompletnu centralizaciju u donošenju odluka, odnosno veće ovlasti Nacionalnog stožera civilne zaštite na čelu s potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem.

Centralizacija u donošenju odluka

- Nacionalni stožer civilne zaštite dobit će jače ovlasti, još eksplicitnije ovlasti nego što ih ima trenutno po zakonu kako bi provodio mjere, najavio je Plenković i dodao kako će ljudi na razini županija, uglvnom dožupani, i dalje imati važnu ulogu, ali će morati isključivo slušati odluke i procjene Nacionalnog stožera. 

Plenković tumači kako se time želi osigurati jednoobraznost, uniformnost provedbe odluka. "Prave procjene s punom informacijom na način da su u svim dijelovima Hrvatske naši sugrađani u jednakom tretmanu", objasnio je.

Dodaje kako to ne znači da nacionalna razina neće slušati lokalnu, navevši primjer Istarske županije i odluke koje su proteklih dana donošene upravo zbog njezine specifičnosti, ali "odluke će donositi nacionalna razina".

Premijer je ponovio da je Hrvatska u borbi protiv koronavirusa  u ratu protiv panike i negativnih društveno-ekonomskih posljedica pandemije.

Vrijeme je za samodisciplinu i odgovornost naših sugrađana

- Smatramo da je sada vrijeme i za samodisciplinu i za odgovornost svih naših sugrađana, rekao je te ponovno apelirao kako nema potrebe za stvaranje prekomjernih zaliha hrane i drugih potrepština jer namirnica ima dovoljno.

- Molim vas da se svi skupa ponašate odgovorno i uviđavno u odnosu i na druge, pozvao je građane.

Premijer je istaknuo kako nema potrebe niti za financijskom panikom, s obzirom da je dio građana počeo povlačiti depozite, uzimati novac iz investicijskih fondova i slično.

- Ni to nije potrebno. Hrvatska je danas ekonomski financijski puno otpornija na bilo koju vrstu vanjskog šoka i krizu. Stoga apeliramo na sve da se ponašaju odgovorno, poručio je građanima.

Na sutrašnjoj sjednici Vlada će u sklopu izmjena 20 zakona Saboru predložiti paket mjera koji je, naglasio je, primarno orijentiran privatnom sektoru.

- U okolnostima klize možemo odgoditi plaćanje poreza, poreza na dobit, poreza na dohodak, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje - da ih rasteretimo  troškova. Omogućiti i drugi stvar - likvidnost, dakle obrtna sredstva, reprogramirati kredite, napraviti dogovor s bankama, HABOR-om, komercijalnim bankama. Mislim da  svi pokazuju veliki sluh za specifičnost situacije i spremni su izaći u susret, rekao je.

Najavio je kako će Sabor predloženi zakonski paket raspraviti u hitnoj proceduri te ga usvojiti najkasnije u četvrtak.

Kao mogućnost da se pomogne gospodarstvu, poslodavcima naveo je i da država daje iznos minimalne plaće (3.250 kuna), a svaki poslodavac da nadomjesti iznos radnikove plaće "povrh toga".