Ni dva mjeseca nakon naše objave da znanstvenici s Ruđera Boškovića ne mogu nastaviti s istraživanjem Covida 19 u Hrvatskoj, ništa se nije pomaklo s mrtve točke. Naime, bez daljnjih istraživanja neće se znati hoće li cjepiva koja se rade i koja će biti odobrena, djelovati i na hrvatske pacijente te u kojem postotku.
Kako je pitanje cijepljenja vruća tema od prvoga dana pandemija koja je do danas zahvatila više od 25 milijuna ljudi, pitali smo Dr. sc. Oliver Vugrek, voditelj Laboratorija za naprednu genomiku pri Institutu Ruđer Bošković hoće li se on cijepiti.
- S ruskim cjepivom sigurno neću – iskreno će dr. Vugrek pa nastavlja: "Ako stručne studije pokažu da je cjepivo koje bi se primjenjivalo kod nas sigurno, onda ću se cijepiti". No da bi znali hoće li cjepivo biti djelotvorno kod nas moramo znati i koji soj virusa ovdje hara.
Znanstvenici s Ruđera su u travnju detaljno analizirali 21 uzorak koji im je otkrio tri izvora zaraze. Njihov zaključak je bio da je virus stigao i s Kinezima koji su još u siječnju obilazili Hrvatsku, te iz Austrije i Italije. Od tada su istraživanja stala i to zbog financija.
- Nitko mi se od našeg razgovora do danas nije od nadležnih javio ili pisao po tom pitanju. No tih 40.000 kuna trebamo da bismo mogli proučiti nove uzorke. Jedino na taj način bismo mogli znati da li se i u Hrvatskoj širi novi soj virusa koji je aktualan u Europi. Taj novi soj ima dvije mutacije i ono što se zna jest da se puno brže širi od prethodnog soja. Ne zna se da li su simptomi drugačiji od prije i da li je s njime blaža klinička slika zbog ljetnog razdoblja ili zbog samog virusa – pojasnio je dr. Vugrek. Novčana sredstva koja su im potrebna mogu se dobiti jedino preko natječaja.
- Tih natječaja trenutno nema odnosno nisu raspisani pa se ne može ni prijaviti. No kada bismo imali sredstva, u roku od nekoliko dana znali bismo kakvo je stanje u Hrvatskoj što bi pomoglo u daljnjim istraživanjima. Ona nisu skupa, ali ih treba obavljati stalno i “apdejtati” podatke o virusu kako bismo znali u svakom trenutku koji je soj aktualan. Tako možemo oblikovati i buduće zdravstvene politike, analiza genoma virusa je vrlo važna za razumijevanje puteva unosa i ponašanja virusa - dodao je. Pitali smo da ako ćemo imati drugačiji soj virusa nego soj na temelju kojeg se radi buduće cjepivo, znači li to da ono neće ni djelovati kod nas pa kaže: "Ne, nego znači da neće djelovati 100 posto. Neki učinak bi trebalo imati jer se ovaj virus po tom potanju još ne ponaša kao grupa."
Još kajem lipnja pitali smo Ministarstvo regionalnog razvoja koliko je Hrvatska dobila sredstava iz EU fondova koja su bila namijenjena za znanstvena istraživanja vezana za korona virus te kome će se na kraju i na koji način taj novac dodijeliti?
- Europska komisija pokrenula je Investicijsku inicijativu kao odgovoru na COVID19 kako bi mobilizirala sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova i brzo odgovorila na rastuće potrebe sektora koji su najizloženiji posljedicama pandemije koronavirusa, a to su zdravstveni sektor, mala i srednja poduzeća te tržište rada. Hrvatska nije dobila dodatna sredstava iz EU fondova za borbu protiv bolesti COVID – 19 nego je napravljena preraspodjela sredstava unutar operativnih programa u okviru sadašnje financijske omotnice 2014. -2020.
Preraspodjelama smo osigurali 400 milijuna eura iz EU fondova za saniranje posljedica COVID19 i to za: nabavku medicinske opreme; kredite i financijske instrumente i mjere zadržavanja radnih mjesta putem HZZ-a. Iz tih sredstava 165 milijuna eura usmjereno je u financijske instrumente za pomoć malim i srednjim poduzetnicima i 50 milijuna eura za hitne intervencije u zdravstvenom sektoru odnosno za nabavu zaštitne medicinske opreme. - pojasnili su tada iz Ministarstva.
Dodali su i kako je na međunarodnoj Donatorskoj konferenciji naša Vlada uputila financijsku pomoć za globalnu borbu protiv bolesti COVID-19 u iznosu od 1 milijun eura.
- Hrvatska je također kroz Zakladu za znanost raspisala natječaj „Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije" za dodjelu 14 milijuna kuna istraživačkim projektima iz državnog proračuna.
Uz to provode se istraživanja na terapeutskom cjepivu koja su u tijeku na Mediteranskom institutu za istraživanje života u Splitu, a hrvatski znanstvenici na Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ uspješno su izolirali novi koronavirus SARS-CoV-2, što će zasigurno doprinijeti uspješnom uključivanju hrvatske znanstveno-istraživačke zajednice u globalne projekte – rekli su iz Ministarstva.
Naglasili su i kako je do kraja lipnja u istraživanje i razvoj uloženo 6,1 milijardi kuna te nabrojali kome i koliko sredstava je bilo dodijeljeno: "Na Sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci te institutima i veleučilištima u projekte je uloženo 1,48 milijardi kuna od čega je 1,23 milijarde EU sredstava. Kako bismo unaprijedili nacionalnu istraživačku i inovacijsku e-infrastrukturu uloženo je gotovo 200 milijuna kuna u Sveučilišni računalni centar – Srce, ulažemo više od 600 milijuna kuna u Institut Ruđer Bošković, oko 120 milijuna kuna u Centar napredne laserske tehnike Instituta za fiziku te centre izvrsnosti i znanstveno-istraživačke centre."