Saborska sjednica u utorak je počela uz tehničke probleme sa zvukom, no ubrzo je problem otklonjen. 

Premijer Tihomir Orešković pred zastupnicima je branio prijedlog proračuna za 2016. godinu. Kazao je da je ovaj proračun rezultat izuzetnih napora cijele Vlade te je ponovno zahvalio ministru financija i svim ministrima što su uspješno

Novinarima je govorio o prepoznatiljivosti Hrvatske i ulaganjima. 

- I Star Wars je u Hrvatskoj, The Force is strong with us (Sila je jaka s nama) - rekao je.

Napomenuo je da proračun dolazi u trenutku koji je izuzetno težak za Hrvatsku. Orešković je istaknuo da nam je zbog nagomilanih problema, koji se godinama nisu rješavali, opet snižen kreditni rejting. 

- To pokazuje da je 2016. godina za Hrvatsku prijelomna, a naša je obveza prema budućim generacijama da tu posljednju priliku iskoristimo - poručio je Orešković. 

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Naveo je da Vlada ima četverogodišnji plan, a proračun je sam prvi korak. Njime se, kaže, postižu tri glavna cilja, a to je da se prvi puta nakon osam godina deficit smanjuje ispod 3 posto BDP-a, stabiliziranje javnih financija te da se njime ne ugrožava gospodarski rast. Prihodi koji su planirani na 114,9 milijardi kuna, a koji su određeni ubrzanjem gospodarske aktivnosti, dok su rashodi planirani od 122,4 milijarde kuna te je ustvrdio da je zamrznuta državna potrošnja. Uštede su 2,5 milijarde kuna jer rashodi poput mirovina, naknada za minuli tad, doprinosa EU proračunu, kamatnih rashoda - rastu. 

Moramo promjeniti stav prema poduzetnicima i radnicima, oni pune proračun

- Vlada neće stati na ovih 2,5 milijarde kuna ušteda u 2016. godini. To je samo dobar start i znak da ćemo i dalje nastaviti tražiti dodatan prostor uza racionalizaciju u svim ministarstvima - najavio je Orešković. 

Kazao je da je od samog proračuna puno važniji korak paket dugo odgađanih strukturnih reformi. Prioriteti su prvenstveno u područjima upravljanja javnim financijama, zdravstvena skrb, tržište rada, javna uprava, unaprjeđenje investicijske klime i smanjenje opterećenosti poduzeća te povećanje apsorpcije EU sredstava. Premijer je naveo da je Vlada odlučna građanima i dalje osigurati kvalitetnu i svima dostupnu zdravstvenu skrb, ali to ističe ne može biti izgovor za toleriranje financijskih problema koje u sustavu postoje. Naveo je da egzistencija umirovljenika za Vladu nije samo fraza, a to je potkrijepio podatkom da su u proračunu našli dodatna sredstva za mirovine. Najavio je da će nužne promjene u mirovinskom sustavu ići u smjeru da omoguće i ne destimuliraju one koji žele raditi. 

- Koliko god Vlada pokušavala riješiti proračunske probleme u tome nikada nećemo uspjeti ako svi zajedno ne promijenimo stav prema onima koji pune proračun, a to su poduzetnici i radnici - poručio je.

Vlada ne može sama provesti promjene

Orešković je naveo da saborska većina podržava rad reformske vlade koja je dobila generacijski mandat da provede promjene u društvu, a kojima smo se predugo opirali i koje smo predugo odgađali, zbog čega su danas uzdrmani sami temelji društva.

- Vlada ima jasnu ideju što i kako napraviti i mi ćemo biti ti koji ćemo provoditi ove promjene davati viziju, smjer i tempo. Mi to ne možemo provesti sami. Pozivam sve partnere, ali i druge članove paramenta, socijalne partnere, i građane da preuzmu svoj dio odgovornosti, da nam daju podršku i pomognu da promijenimo Hrvatsku - zaključio je premijer Orešković.  

O proračunu je govorio i ministar financija Zdravko Marić koji je podsjetio da se predloženim proračunom nisu dirale plaće i mirovine.  

'Nema ni vizije, ni smjera, ni 'r' od reformi'

Na premijerovo izlaganje stigla je samo jedna replika i to Davora Bernardića (SDP). Ustvrdio je da u proračunu nije vidio ni viziju, smjer i tempo o kojem je govorio premijer. 

- Govorite sve one stare priče koje slušamo cijelo vrijeme ali nije se vidio niti jedan konkretan projekt kako to mislite realizirati - poručio je Bernardić. 

No iako, kaže nismo vidjeli nikakav plan Vlade u javnosti se moglo vidjeti da se pokušava staviti pod kontrolu tajne službe, što se pod kontrolu pokušava staviti i HRT, ali nismo kaže vidjeli ni 'r' od reformi nego samo smjene. 

- Hrvatsku javnost brine kako ćete provesti reforme kad su se one putem negdje izgubile - ustvrdio je Bernardić.
Premijer Orešković mu je uzvratio da se ova Vlada u mjesec i pol napravila proračun i pružila konkretne reforme koje su predane Europskoj komisiji, a koja im je za to dala podršku.

'Rast se nije dogodio po duhu Svetom'

Zastupnicima se obratio zastupnik SDP-a Zoran Milanović koji je kazao da proračun ne mogu prihvatiti jer ga nema.

- Ja emotivno ne doživljavam što niti jednom riječju niste spomenuli ono što vam je ostavila prošla Vlada. To je zdrav rast, baziran na izvozu, rastu industrijske proizvodnje, to je dobra priča. Europsku komisiju treba slušati, ali se ne njome pokrivati. Vladi treba priznati i ovoj i svakoj budućoj da se nalazi u teškoj situaciji i da ima velikih problema kreirati potražnju jer za to nema instrumente - kazao je Milanović. 

- Nikad se nećemo složiti oko ideologije, ali složimo se oko onog što je za Hrvatsku štetno. Vodimo računa o dobrom ugledu i reputaciji Hrvatske. Iskoristite rast koji se nije desio 'po duhu Svetom' nego ga je ostavila prošla Vlada - poručio je Milanović.

Za saborsku raspravu o proračunu za 2016. godinu prijavljeno je 12 klubova te više od 50 zastupnika za pojedinačnu raspravu te bi ona mogla trajati do dugo u noć. Prva u ime kluba i to SDP-a bila je rasprava Zorana Milanovića. 

Kada je riječ o samom proračunu za 2016. godinu u njemu ne vidi značajni iskorak, a od najavljivanih reformi ostalo je, kaže, tek nekoliko mjera koje se prelamaju preko leđa najpotrebitijih i malog čovjeka.

- Smanjuju se potpore za prijevoz učenika srednjih škola za 100 milijuna kuna. Ako ste to korigirali svaka čast, međutim sama činjenica da ste o tome razmišljali i da ste to stavili u prvi nacrt govori o neusklađenosti. To ne smijemo dirati. To je razlika između školovanja i neškolovanja tisuća obitelji u sjevernoj Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. Kako je došlo do toga da se takva mjera predloži? Tko god je uspio to korigirati i vratiti u korito napravio je dobru stvar - rekao je. 

Sredstva za sektor obrazovanja smanjena su za više od 150 milijuna kuna iako je Vlada za svoj cilj navela povećavanje izdvajanja za znanost i obrazovanje. Upitao je gdje su nacionalna sredstva za prugu Rijeka-Zagreb, ali i upozorio da su sredstva za dječji doplatak smanjena za 60 milijuna kuna te da su smanjena sredstva za obnovu i stambeno zbrinjavanje povratnika te potpore za djelovanje manjinskih zajednica u Hrvatskoj. 

- Ne mogu se oteti dojmu da se radi o proračunu koji je napravljen na brzinu bez puno promišljanja, a neki od primjera koje sam naveo govore u prilog tome i koji u konačnici idu na štetu najranjivijih skupina u društvu - poručio je šef SDP-a. 
Ustvrdio je da ne može prihvatiti proračun Vlade, jer on ne postoji te je napomenuo da postoji samo hrvatski državni proračun. Ustvrdio je da je Vlada, koja još nije ekipirana, prvih 50 dana iskoristila za međusobne nesuglasice te im poručio: 

- Dajte konačno počnite nešto raditi. Ne mogu držati figu u džepu i željeti vam sve najgore. Naslijedili ste dobro stanje, naslijedili ste zamah, pet kvartala gospodarskog rasta koji nije baziran na bjesomučnom zaduživanju, naslijedili ste primarni deficit. Zašto ste odustali od reformi? Kažete da nudite reforme, ja ne vidim nijednu - poručio je šef SDP-a. 
Preporučio je novoj Vladi da iskoristi naslijeđeno. 

- Hoće li doći do korektivnih mjera? Mislim da neće, jer su makroekonomski pokazatelji bolji, ali propuštate reći da vam je to ostavljeno. To je dobro čuvana imovina i dobro čuvana reputacija. A reputacija Hrvatske, naše domovine jedna je od najvrjednijih stvari koje imamo. Ako je krenemo kompromitirati sa raznoraznim desničarskim ispadima ostat ćemo bez dobro glasa - poručio je. 

Pozvao je vladajuće da se slože oko toga što je za Hrvatsku štetno i zašto nam netko o čijim financijama i boljem kreditnom rejtingu još uvijek ovisimo, to zamjera i zašto nam može napraviti štetu. Ponovio je da o korektivnim mjerama ne treba govoriti:

- Plašimo ljude i tjeramo investitore. Nemojte to raditi! - poručio je Milanović. 

S obzirom da se stalno spominje Europska komisija podsjetio je da je njegova Vlada s njima pregovarala te da ih nikada nije gledala u oči i lagala, ali su na kraju radili po svom. Da nismo tako radili, čuvali socijalne kategorije i udarali na potražnju za smanjivanje plaća i mirovina svega što su tražili od nas, onda rasta zadnjih pet kvartala ne bi bilo i vi ne bi mogli ovako optimistički govoriti. Naveo je i da emotivno ne doživljava to šo niti jednom riječju nisu spomenuli da im je bivša Vlada ostavila red, pet kvartala rasta. 

- Pet, a vi nadogradite plus. Pet plus, zvuči poznato? Imate šansu na šest plus i to je zdrav rast koji je baziran na izvozu srastu industrijske proizvodnje, rastu turizma. Europsku komisiju treba slušati i s njom surađivati ali se ne njome pokrivati i služiti kao izgovorom. Imat ćete težak posao - rekao je Milanović.

'Ovo s učenicima bila je greška'

- Treba gledati izvršenje proračuna. Ovdje je plan, a izvršenje je nešto sasvim drugo. Ja ću ponoviti danas još ohoho puta jesmo li spremni provesti strukturne reforme. Možete je provesti jedino ako jasno znate što učiniti. A ovo s učenicima, dogodila se greška, vlada je to priznala i podnijela vlastiti amandman. Bitno je da se iz ovoga može iščitati određene poruke - rekao je Šuker koji je govorio u ime kluba HDZ-a.

Politički primitivizam

Tijekom rasprave o proračunu iz oporbenih redova moglo se čuti kako Vlada radi kao stari Fićo - na guranje. Svako izlaganje izaziva replike. Gordan Maras (SDP) negodovao je što u sabornici nema polovice ministara, premijera ni ministra financija. Predsjedavajući Reiner uzvratio je da je ministar financija nakratko napustio sabornicu. Javio se i Ivan Šuker (HDZ) koji je Marasu pojasnio da su ministri dužni biti na sjednici tijekom aktualnog prijepodneva. SDP-ovac je na to dobacivao iz klupe, a Šuker mu je poručio "ovo ponašanje zove se politički primitivizam". 

Pojedinih ministara i premijera nema u Saboru jer je, kako nam je potvrđeno iz Banskih dvora, u tijeku uži kabinet Vlade.

Most podržava 'vatrogasni' proračun

O prijedlogu proračuna za 2016. godinu govorio je i Ivan Lovrinović (Most). Iako je najavio da će prilikom glasovanja biti suzdržan promijenio je mišljenje. Naveo je kako je razlog tome što je prije početka saborske rasprave saznao da se neće ukinuti dotacije za prijevoz učenika niti smanjiti izdvajanja za DORH. 

- Čuo sam i da se neće uzeti znanosti i visokom obrazovanju 150 milijuna kuna - poručio je Lovrinović.

Naveo je da ovakav proračun, koji je rađen na brzinu zbog niza drugih okolnosti, naprosto sljedeći put neće biti moguće mu dati podršku odnosno da neće biti rješenje za pravi gospodarski oporavak. 

Upozorio je da se proračunom ne smanjuje javni dug i ne može se poticati rast.

- Mi možemo reći slikovito da je ovo jest vatrogasni proračun. Možda će nekom to zvučati pregrubo, ali zašto? Jer je rađeno u vremenskoj stisci i zato imam razumijevanja - rekao je.

Lovrinović je naveo da se država ne treba zaduživati na stranim inozemnim tržištima jer Hrvatska ionako ima visok vanjski dug. 

- To bi ionako ugrozilo loš kreditni rejting odnosno country risk pokazatelje za Hrvatsku. Pod svaku cijenu forsirati kunsko zaduživanje ako je moguće - poručio je Lovrinović.

Smatra da je nužno pristupiti transformaciji drugog mirovinskog stupa na način da se svim građanima demokratskom procedurom i slobodom izjašnjavanja omogući prijelaz u prvi ili u treći mirovinski stup. 

- Dakle, nema nikakvog lomljenja preko koljena. Takav bi postupak smanjio, poboljšao pokazatelje državnog proračuna, znači smanjio bi deficit, smanjio bi javni dug i popravio bi jednostavno rejting Hrvatske - ustvrdio je Lovrinović. 
Naveo je da idući proračun ili rebalans na ovom tragu ne može izvesti iz ovako jedne duboke krize.

 'Iz proračuna se vidi nedostatak ambicioznosti'

Ispred kluba HNS-a Vesna Pusić napomenula je da se proračunom smanjuju ulaganje u gospodarstvo i obrazovanje, a nema ni traga državne i javne uprave. Navela je kako se iz proračuna vidi nedostatak ambicioznosti. Navela je da se u resoru gospodarstva prepolovio novac koji je korišten upravo za provedbu Industrijske strategije koja je rezultirala rastom industrije. 

- To znači da gotovo sigurno možemo očekivati da će do konca godine industrijska proizvodnja početi padati - ustvrdila je. 

Pusić je pohvalila što se uvažio pritisak javnosti i primjedbe da se ne smanjuje financiranje prijevoza za učenike. 
- To nije socijala, to nije socijalni projekt. To je projekt preduvjet de facto obavezne srednje škole, dakle jedne više razine u obrazovanju i sljedećeg stadija u obrazovanju što se Hrvatske tiče - rekla je. 

No upozorila je da se smanjuje financiranje udžbenika, učenika srednjih i osnovnih škola za 21%, a zabrinjavajuće je što se ulaganje u znanstveno istraživačku djelatnost smanjuje se za 55%, a značajno se smanjuje i novac za usavršavanje znanstvenih novaka. 

- Ovaj mandat trebao je biti mandat obrazovanja. Prošli mandat je bio mandat preokreta od gospodarskog pada na gospodarski rast. Što god govorili, to je trebalo napraviti i to se i dogodilo. Ovaj mandat je trebao biti mandat obrazovanja kao gospodarska strategija. Po ovome što se vidi barem za 2016. ta namjera ne postoji i ako ste vratili novac koji ste bili oduzeli prijevozu učenika ovdje plediramo na vas da vratite novac za znanstvene novake, barem to. To su mladi ljudi koji su budućnost hrvatske znanosti i visokog obrazovanja - apelirala je Pusić. 

Iako neki komentatori smatraju da je ovo proračun kontinuiteta Pusić se s tim ne slaže: 
- Čini se da je to sličnije jednoj situaciju u kojoj bi dvojca vozača krenuli autom od Zagreba prema Splitu, jedan bi vozio do Zadra i rekao bi drugome sada ti preuzmi. I taj drugi bi preuzeo volan i dalje bi stajao u Zadru. Kontinuitet ne znači ostati na istom mjestu. Kontinuitet znači nastaviti trendove. I čak pojačati trendove koji su oni prije vas počeli - rekla je HNS-ovka čiji zastupnici neće podržati proračun.

Prgomet: Ovaj proračun je korak natrag u 20. stoljeće

Sabor tijekom rasprave o proračunu neće imati stanku, a predsjednik Sabora poručio je zastupnicima da će prema svemu sudeći raditi do tri ujutro, a temelj za to mu je broj prijavljenih za raspravu. 

S obzirom da se sabornica iza 13 sati ispraznila, Drago Prgomet (Hrid) na početku svoje rasprave pozdravio je ministre "gdje god bili", a zastupnicima želim dobar tek, jer većine nema u Velikoj vijećnici. Naime u sabornici je tom trenutku bilo ukupno 37 zastupnika. Prgometu smeta što se obrazovanje tretira kao trošak te napominje da je Vlada ovim proračunom napravila korak unatrag u 20. stoljeće, dok zemlje u EU sve više ulazu u obrazovanje. 

- Zemlja koja ne ulaže u znanost i obrazovanje nema budućnosti - rekao je. 

Osvrnuo se i na najave uvođenja imovinskog cenzusa te je poručio da od toga ne mogu biti isključeni političari, branitelji ni sportaši. 

Kosor odustao od rasprave jer nema premijera

Dariko Kosor (HSLS) usred rasprave zatražio je stanku jer premijera Tihomira Oreškovića nema u sabornici. 

Nakon stanke Kosor je zahvalio ministru financija što je na raspravi od njezinog početka, a žao mu je kaže što nema drugih ministara, a posebno predlagača.

- S obzirom da nema premijera odustajem od rasprave - poručio je Kosor. 

Predsjedavajući Željko Reiner radi razumijevanja pojasno je zastupnicima da kao i uvijek u sabornici postoje službeni predlagači. Osim premijera, naveo je da su službeni predlagači svi ostali ministri te ministar financija Marić te njegovih dvoje pomoćnika koji su prisutni u Velikoj vijećnici. 

- Nije ništa neuobičajeno, sve je uobičajeno - poručio je Reiner.

Tuđmanova vlada bila je senzibilnija

Kritike na proračun stigle su i od zastupnika manjina. Furio Radin ispred talijanske nacionalne manjine upozorio je da smanjenjem novca u proračunu se baca ružna slika. Napomenuo je da nikada manje novca manjine nisu dobile ni u vrijeme Vlade Franje Tuđmana, Ivice Račana, Ive Sanadera, Jadranke Kosor ni Zorana Milanovića. Naveo se da se u proračuna smanjuju sredstva za Ured i Savjet za nacionalne manjine, ali i sredstva za tisak nacionalnih manjina. 

- To je jedan oblik kazne nacionalnim manjinama jer nisu u okviru ove koalicije. Manjine nisu podržavale ni vladajuću stranku 90-tih godina, ali smanjenja nisu bila takva. Tuđmanova Vlada bila je senzibilnija prema manjinama  - ustvrdio je Radin. 
Najavio je da će na proračun podnijeti amandmane, a ako će odgovor na njih biti zadovoljavajući proračun će dobiti potporu manjina, a ako ne glas mu, kaže Radin, neće dati. 

Demontaža socijalne države

Milorad Pupovac (SDSS) upozorio je da je proračun za manjine smanjen za 75 posto. Nansi Tireli (Laburisti) poručila da proračun govori o mentalnoj mapi Vlade te je ustvrdila da je on demontaža socijalne države. Žao joj se što se o proračunu u javnosti nije raspravljalo koji dan duže pa bi, ističe, možda uspjeli naći sredstva i za druge stavke kao što je to slučaj za prijevoz srednjoškolaca. 

- Ovo je proračun bez vizije, a najmanje što jest je reformski proračun - poručila je Tireli.

'Samo nas znanje može vinuti u elitu, a mi to ukidamo'

Nezavisni Stipe Petrina ironično je na početku svoje rasprave pozdravio premijera Oreškovića te dvojicu potpredsjednika Tomislava Karamarka i Božu Petrova jer "imaju strpljenja". 

Naveo je da proračun oslikava karakter onih koji su ga izradili, a navodi da nema dobrog proračuna koji je u minusu.

Petrina je na upozorio je je zabrinjavajuće kresanje novca za obrazovanje i znanost.

- Samo tri elementa mogu nas vinuti među svjetsku elitu, a to je znanje, znanje i znanje. Mi to ukidamo. Je l' mi sebi predviđamo sudbinu da ćemo nestati za 10 do 20 godina - upitao je Petrina. 

Stravičan element koji ga upućuje na to da Vlada ne namjerava graditi budućnost jest ukidanje subvencije otočanima. Naveo je da zemlje koje žele pomorsku orijentaciju moraju simulirati ostanak ljudi na otocima. 

Antičević Marinović: Proračun je antihrvatski

Ingrid Antičević Marinović (SDP) upozorila je da proračun ne da nije razvojni nego je ustvrdila je i antihrvatski. S njom se složio i Petrina.

Kako se doznaje saborska rasprava om proračunu mogla bi,  i to bez replika, potrajati do dugo u noć.