Hrvatska narodna banka je medijima poslala priopćenje u kojem donose prognoze za stopu BDP-a i inflaciju.
Priopćenje donosimo u cijelosti.
Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te je razmotrio najnovija kretanja u bankovnom sustavu, makroekonomske i financijske rizike, kao i projekcije monetarne politike. Savjet je donio i nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.
Kada je riječ o tekućim gospodarskim kretanjima, model brze procjene BDP-a upućuje da se u trećem tromjesečju ubrzao rast gospodarske aktivnosti u odnosu na prethodni kvartal, čemu je poglavito pogodovala vrlo dobra turistička sezona. Na razini cijele 2021. godine očekuje se godišnja stopa rasta realnog BDP-a od 8,5%, što odražava snažan rast izvoza roba i usluga kao i domaće potražnje. Kako se već u ovoj godini očekuje dostizanje pretpandemijske razine gospodarske aktivnosti, rast će u 2022. usporiti te bi stopa rasta mogla iznositi 4,1 posto. Pritom se očekuje nastavak snažnog rasta izvoza roba i usluga, dok će priljev iz EU fondova utjecati na rast domaće potražnje.
Na tržištu rada nastavljena su povoljna kretanja pa je broj zaposlenih sredinom tekuće godine nadmašio pretkriznu razinu, dok je broj nezaposlenih još uvijek nešto iznad te razine. U 2021. i 2022. očekuje se godišnji porast broja zaposlenih i smanjenje stope nezaposlenosti, pri čemu bi rast proizvodnosti rada te snažna potražnja za radnicima mogli podržavati nastavak rasta plaća, osobito u dinamičnim segmentima gospodarstva. Godišnji rast potrošačkih cijena ubrzao se s 2,8% u srpnju na 3,1% u kolovozu, što je ponajviše bio rezultat ubrzavanja godišnjeg rasta cijena hrane. Iako je i temeljna inflacija u kolovozu blago porasla, zadržala se na relativno niskoj razini od 1,8%. Inflacija potrošačkih cijena mogla bi se u cijeloj 2021. privremeno ubrzati na 2,3% (s 0,1% u 2020.), pod utjecajem povećanja godišnje stope promjene cijena energije, osobito naftnih derivata). U 2022. očekuje se blago usporavanje inflacije na 2,1 posto i to zbog nižeg projiciranog rasta cijena energije. No, naglašeni su negativni rizici vezani uz projekciju inflacije, odnosno mogućnost da ona nadmaši projekciju.
Povoljna kretanja u turizmu i robnome izvozu, kao i izdašan priljev EU fondova mogli bi rezultirati porastom viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance Hrvatske s ostatkom svijeta u cijeloj 2021. na 4% BDP-a i njegovim zadržavanjem na visokoj razini u narednoj godini. Porast viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance podupire ekspanzivno orijentiranu monetarnu politiku, što bi se trebalo nastaviti i u narednoj godini. Slobodna novčana sredstva banaka tako su u rujnu dosegnula razinu od 62,4 milijardi kuna, što je za 21,3 milijarde kuna više nego u istom mjesecu prošle godine. Premda su uvjeti financiranja i dalje vrlo povoljni, kreditiranje je i dalje prigušeno, izuzev u segmentu stambenih kredita. Rast kredita stanovništvu u kolovozu se nastavio ubrzavati te je dosegao 4,6% na godišnjoj razini, premda je intenzitet ubrzanja oslabio zbog završetka novog kruga dodjele subvencija na stambene kredite. Uz kontinuirano snažno stambeno kreditiranje, vidljiv je i postupan oporavak gotovinskih nenamjenskih kredita. S druge strane, plasmani nefinancijskim poduzećima nastavili su stagnirati uz blago usporavanje godišnje stopa rasta u kolovozu na 1,2%. Ukupni plasmani banaka (isključujući državu) mogli bi tako u 2021. usporiti svoj godišnji rast na 3,4%, dok se u 2022. očekuje dinamiziranje rasta plasmana, poglavito nefinancijskim poduzećima.
Ukupna izloženost sistemskim rizicima na kraju trećeg tromjesečja 2021. smanjena je s visoke na umjerenu razinu. Jačanje gospodarskog oporavka praćeno porastom potrošačkog i poslovnog optimizma smanjili su kratkoročne rizike u nefinancijskom sektoru. S druge strane, strukturne ranjivosti koje pojačavaju intenzitet poremećaja u slučaju materijalizacije nepovoljnog šoka i dalje su povišene. One prvenstveno proizlaze iz visokog duga opće države i inozemnog duga, još uvijek povišene stope nezaposlenosti i niske aktivnosti na tržištu rada te iz razmjerno visoke zaduženosti sektora nefinancijskih poduzeća.
Od rizika za financijsku stabilnost u srednjem roku valja upozoriti na kretanja na tržištu stambenih nekretnina i korporativnog sektora. Cijene stambenih nekretnina nastavljaju rasti i stoga je iznimno važno pratiti kretanja na tržištu nekretnina i stambenih kredita te osigurati razborite standarde odobravanja kredita na razini cijelog sustava. Pored toga, usporena korporativna dinamika može se nepovoljno odraziti na performanse sektora poduzeća, odnosno na njegovu sposobnost amortiziranja mogućih budućih šokova, što povećava i rizike za financijski sektor. Potencijalni okidač za materijalizaciju rizika u sektoru nefinancijskih poduzeća predstavlja i moguće značajno pogoršanje epidemiološke situacije, dok kao otežavajući faktor za makroekonomska kretanja djeluju i usporeni odnosno prekinuti globalni lanci opskrbe.
Ukupna imovina kreditnih institucija povećala se tijekom prvog polugodišta 2021. za 15,5 milijardi kuna (3,4%), na 478 milijardi kuna, a rast se najviše zasnivao na povećanju depozita na tekućim računima kućanstava. Pod tim utjecajem te pod utjecajem smanjenja neprihodujućih kredita (NPL) nastavio se trend poboljšanja kvalitete ukupne izloženosti i blagi pad udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, s 5,4% na 5,1%. Pritom se prekinuo rast kredita koji još nisu u statusu neispunjavanja obveza, ali je kod njih utvrđen znatan porast kreditnog rizika , no njihovo zadržavanje na povećanoj razini odražava povećanu rizičnost plasmana u odnosu na pretkrizno razdoblje. Izostanak rizičnijih ulaganja i očuvana razina ukupnoga kapitala zadržali su pokazatelje kapitaliziranosti na vrlo visokim razinama te je stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 25,4%. Na kraju prvog polugodišta 2021. kreditne institucije iskazale su dobit u iznosu od 2,6 milijardi kuna, što je za 0,9 milijardi kuna (51,3%) više u usporedbi s dobiti na kraju istog razdoblja prošle godine. Porast dobiti posljedica je zamjetno niže razine troškova umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke, a u manjoj mjeri i blagog povećanja neto prihoda iz poslovanja. Pokazatelji profitabilnosti time su porasli u odnosu na usporedivo razdoblje – prinos na imovinu (ROA) povećao se s 0,8% na 1,1%, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 5,6% na 8,1%.