Sve je izglednije da će Boris Vujčić dobiti još jedan šestogodišnji mandat na čelu Hrvatske narodne banke.
Kako smo već pisali, prvi puta se dogodilo da mu je danas zadnji radni dan u mandatu, a vladajuća većina nije donijela odluku hoće li ga netko naslijediti ili mu produžiti mandat. Konačna odluka bit će poznata sljedeći tjedan, kada će se u zadnji tren i glasati o guverneru, poručeno je iz HDZ-a.
Neslužbeno saznajemo iz redova vladajuće većine da će Vujčić "90 posto ostati i dalje guverner" iako na njegov rad ima zamjerki i kod onih koji će ga izglasati. Primjerice, smatraju da nije na vrijeme upozorio na krizu u Agrokoru lani, ali i da nije upozorio dovoljno jasno ni na krizu švicarskog franka. Neki u HDZ-u su također iznimno protiv njega, ali čini se da nisu našli nikoga adekvatnog tko bi ga zamijenio. Martina Dalić nije više opcija, saznajemo. Ako se to pokaže točno, Vujčić će na čelu HNB-a biti do 2024. godine.
Guvernera je jučer žestoko kritizirao i saborski zastupnik Ivan Lovrinović koji je i član odbora za financije. Lovrinović je izjavio da je HNB lani imao 2,5 milijardi kuna gubitaka, što se nikada u povijesti nije dogodilo. To potvrđuje i danas objavljeno izvješće o radu HNB-a, a gubitak je pokriven iz pričuva. Lovrinovićevo tumačenje i tumačenje HNB-a zašto se to dogodilo se razlikuju.
- Hrvatska narodna banka je u 2017. godini ostvarila povijesno najveći gubitak otkako je osnovana i to od 2,554 milijarde kuna, što je utvrdila revizorska kuća Deloitte još 15. ožujka ove godine - poručio je naglasivši kako je javnost ostala uskraćena za ovu nevjerojatnu informaciju.
- Zašto se 100 dana skrivala ta vijest? Postavljam pitanje premijeru i predsjedniku Sabora jesu li oni upoznati s ovom informacijom.Ako jesu, zašto su šutjeli? A ako nisu, zašto im iz HNB-a to nisu priopćili? Dosta je bilo šutnje i prikrivanja istine. Tražim da se provjeri informacija i tko je za nju odgovoran - poručio je izrazivši sumnju da se ovaj podatak htio sakriti dok HNB ne izabere novo vodstvo.
- Ako je premijer znao za ovo, zašto je šutio i je li to možda povezano s tim što je HNB za Vladu radila projekt uvođenja eura, koji je mislio iskoristiti kao svoj najveći adut za Bruxelles - pita Lovrinović.
Novinari su ga upitali je li on osobno vidio taj podatak, na što je Lovrinović odgovorio kako nije, ali da se radi o pouzdanoj informaciji.
Iz HNB-a doznajemo da je gubitak nastao zbog tečajnih razlika, ali bi detaljnije obrazloženje još trebalo stići. Izvješće pokazuje da je gubitak pokriven iz općih pričuva. Iz HNB-a objašnjavaju da to nije klasični operativni gubitak kao kod tvrtki jer su oni u tom segmentu poslovali s dobiti. One nastaju zbog "nerealiziranih tečajnih razlika", kažu. Primjerice, dolar je oslabio za 12,5 posto, pa su za toliko morali smanjiti vrijednost međunarodnih pričuva u dolaru, a onda se isto dogodilo i s eurom.
- To je samo na papiru, a ne realni gubitak. Ništa se ne događa. Proteklih godina je stvoreno oko 12 milijardi kuna kapitala kada je bila obratna situacija. Europska središnja banka koja je lani zbog iste stvari imala 6,8 milijardi eura minusa na tečajnim razlikama to uopće ne vodi kao gubitak - objašnjavaju u HNB-u.