Hrvatska narodna banka (HNB) je danas priopćila kako su i male banke u Hrvatskoj sigurne te kako nema potrebe da iz njih povlačite svoja sredstva i privremeno raskidate ugovor o dugoročnim depozitima. 

Priopćenje donosimo u cijelosti: 

Imajući u vidu informacije o nekim "dobronamjernim" poticanjima deponenata manjih banaka da napuštaju financijske institucije s kojima su do sada imali poslovnu suradnju, Hrvatska narodna banka smatra potrebnim još jednom istaknuti sljedeće: 

Od početka izbijanja međunarodne financijske krize HNB je dodatno pojačao nadzor banaka i poduzeo niz mjera da bi se održavala dobra likvidnost i sačuvala stabilnost bankovnog sustava u našoj zemlji. U okviru toga, s osobitom pozornošću prati se i održavanje propisane stope adekvatnosti kapitala od najmanje 12 posto, što podrazumijeva da banke u svakom trenutku imaju razinu jamstvenog kapitala dostatnu za uredno izmirivanje svih njihovih obveza. Stoga HNB pojačano nadzire banke čim uoči da se neka od njih približava propisanoj stopi i pravodobno ih upozorava na poduzimanje mjera kojima će osigurati stabilno daljnje poslovanje.

Zahvaljujući takvom pristupu, prosječna stopa adekvatnosti kapitala banaka u Hrvatskoj iznosila je krajem rujna ove godine čak 19,27 posto, što je, recimo i to, više nego dvostruko od propisane minimalne stope adekvatnosti kapitala u zemljama Europske unije. Već i sam taj podatak potvrđuje da je i u kriznom okružju očuvana stabilnost bankovnog sustava u Hrvatskoj, pa i to da je Credo banka poseban slučaj, izvan usporedbe sa stanjem u drugim bankama uključujući i one manje. Pritom ističemo da je HNB spreman, kao i do sada, podržati potrebnom likvidnošću svaku banku koja posluje u skladu sa zakonskim propisima, te čija uprava i nadzorni odbor na odgovarajući način vode brigu o zdravom i stabilnom daljnjem poslovanju. 

S obzirom na iznijeto, nema nikakvih razloga da komitenti pojedinih banaka, povodeći se za spomenutim "savjetima" ili pod utjecajem neutemeljenog senzacionalizma, razmišljaju o povlačenju svojih sredstava i prijevremenom raskidanju ugovora o dugoročnijim depozitima. Time mogu naštetiti ponajviše sebi samima, a uz zaoštravanje situacije u bankama iz kojih bi se povukli, osobito ako su u pitanju veći deponenti u vlasništvu države, posljedično prouzročiti i štetu u širim razmjerima.