HLK je ponovno pozvala Ministarstvo i Vladu da provedu reformu zdravstva i specijalističkog usavršavanja.
"Tražimo prelazak s riječi na djela oko reforme zdravstva i promjene modela specijalističkog usavršavanja", poručio je predsjednik Komore Krešimir Luetić u priopćenju te najavio dolazak na prosvjed.
Inicijativa mladih liječnika najavila je za 24. rujna najveći prosvjed liječnika u povijesti države te poručila da će tražiti reformu zdravstvenog sustava i specijalističkog usavršavanja, pregovore o radnim pravima liječnika, kao i izmjene uredbe o koeficijentima.
Iz Komore poručuju da će vodstvo HLK-a doći na prosvjed i tako dati jasnu podršku zahtjevima mladih liječnika koji osjećaju opravdanu ljutnju i nemoć u pokušaju da pridonesu poboljšanju zdravstvenog sustava.
HLK navodi da mladi liječnici godišnje odrađuju skoro 500 prekovremenih sati, a muči ih i njihov položaj u sustavu kao i neodgovarajuće plaće.
Istraživanje u kojemu su u svibnju sudjelovala 1222 specijalizanta, od njih 3000 trenutno zaposlenih u Hrvatskoj, pokazalo je da su mladi liječnici u visokom postotku nezadovoljni poslom i osjećaju se besperspektivno.
Pokazalo se da specijalizanti prosječno odrađuju 40 prekovremenih sati mjesečno, skoro trostruko više od dozvoljenog zakonskog maksimuma, kažu u HLK.
Više od pola ih nema dovoljno vremena za sve obaveze i pacijente, dvije trećine ih radi i za vrijeme bolesti, a polovina ih pokriva više radilišta, npr. ambulantu i odjel ili hitni prijem i operacijsku salu.
Samo jedan od deset specijalizanata svoju plaću za uloženi trud smatra odgovarajućom, a zadovoljstvo plaćom na skali od 0 do 10 je tek 4,8.
"Nitko se ne treba čuditi da je više od pola specijalizanata detaljno pretraživalo mogućnosti odlaska u inozemstvo, jer ih tamo očekuju bolji radni uvjeti i uređen sustav“, objašnjava Marija Rogoznica, predsjednica Povjerenstva HLK-a za mlade liječnike.
Komora traži da administracija odmah poduzme ključne mjere kako bi se u zemlji zadržalo 11 posto specijalizanata koji planiraju odlazak iz Hrvatske već u sljedeće tri godine.
Napominju i da su još 2016. pripremili novi model specijalističkog usavršavanja i od tada "on spava u nekoj ladici Ministarstva", jer politika taj problem ignorira.
Posljedice su da manje od trećine specijalizanata danas stječe potrebne praktične vještine, a samo jedna petina stručne kompetencije sukladne planu specijalizacije.
U Komori su posebno zatečeni podatkom da više od polovine specijalizanata nije nikada razgovaralo s glavnim mentorom o planu specijalizacije.