Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj nije se oporavila od razornog potresa, a sad zbrajaju štete nakon poplave koja je pogodila Zagreb. Unatoč svemu, normalno rade.
Tijekom razornog potresa koji je 22. ožujka pogodio Zagreb najviše je stradala tzv. Fischerova zgrada u kojoj je smještena dječja kirurgija. Od 186 kreveta na sedam odjela, izvan funkcije je i dalje njih 79.
POGLEDAJTE VIDEO Poplava u Klaićevoj bolnici
Dok traje sanacija prvog i drugog kata zgrade sagrađene 1908. godine, koja bi trebala biti gotova do kraja godine, u petak ih je zadesila nova nevolja. Zbrajaju se štete nakon poplave uzrokovane snažnim nevremenom, koje je pogodilo metropolu i paraliziralo je. Tog dana poplavljen je i podrumski dio bolnice, gdje su smješteni ljekarna, rendgen, kantina, ambulante i garderobe zaposlenika.
Prema prvim procjenama, šteta samo za skupe lijekove i zaštitnu opremu veća je od milijun kuna, a u stotinama tisuća kuna broji se ostala šteta nastala na instalacijama, opremi i građevinskom dijelu. U nedjelju su podrumski prostori bolnice ponovno bili pod vodom, ali sve se uspjelo sanirati vrlo brzo i nije bilo dodatne materijalne štete.
Ravnatelj Goran Roić je rekao kako su im veledrogerije ponudile pomoć kako ne bi oskudijevali u lijekovima, a pomoć su ponudile i druge zdravstvene ustanove.
- Cijelo vrijeme krize sve medicinske aktivnosti hospitalizirane djece, hitnog i ambulantnog prijama radile su normalno i nisu bile ugroženo ni u jednom trenutku - rekao je Roić.
Popularna Klaićeva bolnica od 1951. skrbi o najmanjim pacijentima. Razvojem medicine rasle su i potrebe bolnice u koju po liječničku pomoć, kad se ne može riješiti u lokalnim sredinama, dolaze mališani iz cijele Hrvatske i regije. Na dnevnoj bazi više od trećine pacijenata je iz drugih krajeva zemlje. Klaićeva bolnica sastoji se od četiri zgrade, ali još od 90-ih godina vodstvu bolnice jasno je da kapaciteti kojima raspolažu nisu dostatni.
- Već godinama govorimo da nam je ovaj prostor nedostatan i da Hrvatskoj treba nova nacionalna dječja bolnica kako bismo idućih 30 do 50 godina imali kvalitetno rješenje za bolničku zdravstvenu skrb djece - kaže ravnatelj Roić.
Razmišljao je i o tome da se postojeći kapaciteti na sadašnjoj lokaciji prošire, ali nakon konzultacije sa strukom postalo je jasno da to jednostavno nije moguće. Zbog nedostatka prostora na lokaciji u Klaićevoj još 2015. bili su prisiljeni izmjestiti Zavod za onkologiju. Unajmili su prostor zagrebačke Klinike za tumore u Ilici, gdje se sad skrbi o najtežim pacijentima. Ni to nije bilo dovoljno pa su morali unajmiti i prostore u Prilazu Đure Deželića, gdje su smješteni fizikalna terapija i psihijatrijska dnevna bolnica.
Dječja bolnica u centru grada, osim infrastrukturnih problema, muku muči i s nedostatnim parkingom, a to najbolje znaju roditelji koji tamo moraju po liječničku pomoć za svoju djecu.
- Za daljnji razvoj neophodan nam je novi prostor, jer imamo premalo kvadrata za sve naše djelatnosti, odnosno bolnicu ovoga ranga. Nedostaje nam tri puta više prostora od ovoga s kojim trenutačno raspolažemo, uključujući i izdvojene dijelove bolnice - rekao je Roić.
Navodi kako trenutačno raspolažu s oko 20.000 kvadrata, a procjenjuje da im je potrebno 60.000. No ono što ravnatelju, ali i zaposlenicima bolnice u ovim trenucima ulijeva nadu jest izrada studije izvodljivosti za gradnju nove nacionalne dječje bolnice, koja je u tijeku. Trebala bi biti gotova do travnja iduće godine.
- Studija je preduvjet da se krene u gradnju nacionalne dječje bolnice, koja nema alternativu. Vjerujemo da će se to kroz nekoliko godina i realizirati jer vidimo da je to sad i politički prioritet Vlade, što mi kao struka, naravno, podržavamo, jer mi radimo 365 dana u godini od 0 do 24 sata, a za to su nam potrebi uvjeti i standardi koje imaju europske dječje bolnice - navodi ravnatelj Klaićeve.
Nacionalna dječja bolnica može se graditi u sklopu postojećeg objekta nikad završene Sveučilišne bolnice u Blatu, pokazao je elaborat koji je naručio Grad Zagreb. No hoće li biti na toj lokaciji ili na nekoj drugoj, kojom dinamikom će se graditi i kako će se cijela priča financirati znat će se kad studija bude gotova. Do tada Klinika za dječje bolesti nastavlja ulagati u svoje prostore i sanaciju te nabavljati opremu, sve kako bi djeca imala najbolju moguću skrb.
- Ne želimo kukati. Dajemo sve od sebe da prebrodimo sve ove krize koje su nas zadesile, od potresa do poplave, i da ova lokacija bude u punoj funkciji sve dok se ne realizira projekt nove dječje bolnice - poručio je ravnatelj Roić.
Iako u bolnici strahuju od većih kiša, nadaju se kako su nevolje sad iza njih.
- Nakon potresa nadam se da je poplava zadnja nepogoda koja nas je zadesila i da će nakon svega ovoga bolnica krenuti naprijed u svim segmentima - zaključio je ravnatelj dječje bolnice.
OD SANATORIJA DO DJEČJE BOLNICE
Početkom 20. stoljeća tu je bio sanatorij, koji je sagrađen prema nacrtima arhitekta Ignjata Fischera. To je posljednja bolnica sagrađena u Austro-Ugarskoj. U sanatoriju su se obavljale operacije i porođaji, liječile su se unutarnje, očne, kožne i neurološke bolesti. Tu su se liječili brojni ljudi iz tadašnjeg javnog i kulturnog života, kao primjerice Bela Krleža i Emilije (Emil) Laszowsky. To je posljednja bolnica izgrađena u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Od 1951. godine s radom počinje Dječja kirurška bolnica
Tijekom raketiranja Zagreba 1995. gotovo je uništena jedna soba bolnice. Ozlijeđeni su majka i dijete koje je došlo na pregled, dvoje zaposlenika, a prilikom deaktiviranja ‘zvončića’ poginuo je pirotehničar Ivan Markulin. Na bolnici stoji ploča njemu u spomen.
ZAOSTALI ZVONČIĆ NAĐEN 2013.
'Novi kapaciteti prijeko su potrebni’
Nakon poplave Klaićevu je posjetio ministar zdravstva Vili Beroš i obećao kako će napraviti sve da se projekt gradnje nove nacionalne dječje bolnice i realizira. Kad je u pitanju način financiranja nove bolnice, poručio je kako će se napraviti sve da se nađe najbrži način.
- Jesu li su to EU fondovi, teško je reći, jer je njihova procedura duga. Najiskrenije, sagledavamo i druge mogućnosti financiranja gradnje ovih zdravstvenih kapaciteta koji su nam prijeko potrebni - rekao je ministar. Svjestan je kako je bolnica svojim značajem prerasla lokaciju.