Jauci, vrisci, zapomaganje i plač djece parala je noćnu tišinu na pučini Sredozemnog mora u noći na ponedjeljak. Majke s mališanima u naručju pokušavale su se othrvati podivljalom moru, te se zadnjim atomima snage izboriti za svoj, ali i život svoje male djece.

U pomoć im je, kao i proteklih tri puta do tada, pritekao brod Hrvatske ratne mornarice Andrija Mohorovičić, a njegova hrabra posada započela još jedno u nizu spašavanja. Nakon višesatne bitke sa hirovitim morem, na brod su izvukli 167 muškaraca, 88 žena i 99 djece. U samo 17 dana, koliko sudjeluju u misiji Triton na Sredozemlju, spasili su 833 ljudi, od čega je samo u nedjelju i ponedjeljak 223 djece. 

Na brodu je 49 mornara, pet pripadnika Granične policije MUP-a, a brodom zapovijeda poručnik bojnog broda Stjepan Giljević. Iz splitske luke Lora prema Sredozemnom moru isplovili su 31. srpnja iz ratne luke Lora, i to s ciljem pružiti potporu talijanskim vlastima u čuvanju granica na moru i spašavanju imigranata. Uz to, njihova je zadaća kontrola i nadzor granice Europske unije na moru, praćenje kretanja brodova i zrakoplova, traganje i spašavanje na moru, ali i prekrcaj i pregled sumnjivog plovila.

Odlazak u misiju Triton svakako je povijesni trenutak za Hrvatsku ratnu mornaricu jer je to prvi put da brod HRM-a sudjeluje u međunarodnoj operaciji. Vrlo sam zadovoljan posadom, njihovom motiviranošću, angažmanom i voljom za rad, izjavio je prije odlaska kapetan Giljević.

Već drugog dana misije posada broda spasila je 37 ljudi, a četiri dana kasnije i sa švedskim brodom još 476 migranata. Na brod HRM-a tada se ukrcalo 137 ljudi, dok je preostale zbrinula posada švedskog broda. Nakon liječničke obrade i pregleda, imigrante iz Alžira i Maroka prevezli su u jednu od sicilijanskih luka.

Na samu Veliku Gospu, posada Andrije Mohorovičića spasila je 305 imigranata, a na brod je ukrcano 124 djece, 58 žena i 123 muškarca. Sredozemno more postalo je predvorje smrti za sve veći broj imigranata koji se, natiskani u malene čamce, pokušavaju dočepati boljeg života u nekoj od zemalja Europe. Mahom bježe iz Sirije, Alžira, Maroka i Libije, a iako su svjesni rizika, za prijevoz plaćaju i 1000 dolara.

Samo ove godine, na putu iz sjeverne Afrike do talijanske obale utopilo se 1800 ljudi, a spas u Italiji ili Grčkoj dočekalo je 20.000.

Problem imigranata sve je češća rasprava ministara vanjskih poslova EU koji još ne znaju kako da stanu na kraj tom sve većem problemu. Neke zemlje, poput Mađarske, odlučile su same tome stati na kraj. Svjesni da više ne mogu zbrinuti sve veći broj izbjeglica, mađarski parlament usvojio je zakonske akte kojima se pooštravaju prava azila u toj zemlji i pruža pravno pokriće za podizanje ograde duž granice sa Srbijom. Mišljenja naših analitičara su podvojena. Dok jedni smatraju da podizanje zida neće u Hrvatsku preusmjeriti val imigranata, drugi pak smatraju da bi i ostale zemlje članice EU mogle postupiti na isti način.

- Ne isključujem i uporabu vojne sile za sprečavanje ulaska imigranata u njihovu zemlju. Uz to, pitanje prisilne migracije je i pitanje rizika. Svaka zemlja te rizike mora izračunati, prevenirati i kontrolirati - smatra Anđelko Milardović, predsjednik Instituta za europske i globalizacijske studije. No Davoru Gjeneru val migracija u Hrvatsku ne čini se realnim. Smatra da su naše granice zaštićene i da Hrvatska može kontrolirati ilegalne migracije.

- Kao članica EU Hrvatska mora preuzeti odgovornost za jedan broj tih ljudi i sudjelovati u zbrinjavanju. Mađarski potez podizanja zida vrlo se negativno tretira, ali Mađarska zbrinjava izrazito velik broj imigranata - kaže Gjenero. No upozorio je i od straha da se među imigrantima kriju i regrutanti ISIL-a.

- Većina tih ljudi nema veze s ISIL-om, već su žrtve njihove politike. Svaka država mora imati sustav skeniranja i utvrđivanja njihova identiteta. To je problem nacionalne sigurnosti svake zemlje - rekao je Gjenero.

Na Sredozemlju do studenog

Tromjesečna misija: Posada broda Andrija Mohorovičić u misiju Triton isplovila je 31. srpnja iz Lore. Na Sredozemlju će biti do studenog.     

Može primiti više od 300 ljudi

Grdosija: Brod Andrija Mohorovičić školski je brod izgrađen u poljskom brodogradilištu 1971. godine. Služio je kao brod za hidrografska istraživanja. Od 1991. je u sastavu HRM-a, dugačak je 73.3 metra, širok 10.8 metara, gaz mu je 3.9 metara. Može postići brzinu od 17 čvorova, a naoružan je s dva brodska topa PZO 20 mm. Može primiti više od 300 ljudi. 

Dali im vodu, hranu i odjeću

Zbrinjavanje: Nakon što su bespomoćne žene i djecu izvukli na brod liječnici na Mohorovičiću su ih pregledali i dali im vodu, hranu i odjeću.

Kartu plaćaju i do 1000 dolara

Cijena života: Tisuće očajnih ljudi svakodnevno pokušava naći bolji život u Europi. Kartu, unatoč rizicima, plaćaju i do 1000 dolara.

Paze na granice Europske unije

Sumnjivi brodovi: Osim spašavanja imigranata, posada broda dužna je nadzirati granice EU i provjeravati sumnjive brodove.